prijava
SARAJEVO, 20. augusta (FENA) - Multipla skleroza (MS) je neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest koja prvenstveno napada bijelu masu centralnog nervnog sistema. Znaci i simptomi multiple skleroze se mogu veoma razlikovati od osobe do osobe, zato se kaže da je Multipla skelroza bolest s 1.000 lica.
MS se javlja češće kod žena, nego kod muškaraca, a simptomatologija je specifična i iziskuje detaljne pretrage prije dijagnostike. Karakteriše je ukočenost ili slabost jednog i više ekstremiteta, osjećaj prolaska struje kroz tijelo, trnjenje, premor, nedostatak koordinacije i nesiguran hod. Pored toga čest pokazatelj MS-a jeste i gubitak vida na jedno ili oba oka.
Dosadašnja istraživanja i izvještaji Američke asocijacije, pokazuju da oboljeli od MS nisu u povećanom riziku da obole od infekcije COVID-19, ali onaj segment koji ih čini rizičnim je starija životna dob, nepokretnost, ili slabija pokretljivost, kao i pad imunološkog sistema.
- Prije svega pridržavanje higijensko-epidemioloških mjera, držanje distance, nošenje maski, izbjegavanje okupljanja u grupi, izbjegavanje javnog gradskog prijevoza, ovih mjera trebaju se pridržavati i njihovi bliži koji s njima žive ili njegovatelji, te zdrav način života, fizičke aktivnosti do granice zamora, boravak u prirodi - izjavila je prof.dr. Jasminka Dželilović-Vranić.
Vakcinisanje je od velike važnosti za oboljele od MS-a a kao i za ostalu populaciju, a preporučuje se dok je stabilna epidemiološka situacija u našoj zemlji, bez obzira na moguće nus pojave koje mogu izazvati određene vakcine, preporuka je da se svi vakcinišete.
- Svi koji primaju prvu liniju imunomodulatorne terapije Betaferoni a i b, te glatiramer acetat se možete vakcinisati kada ste stabilni i nemate simptoma prehlade, kašlja, curenje iz nosa, bez prestanka primanja terapije - pojasnila je Dželilović - Vranić.
U slučaju da se poslije vakcinisanja pojavi blaža klinička slika preporuke su da nastavite vakcinaciju.
Kada je riječ o pacijentima iz druge terapiske linije, preporuke su nešto drugačije
- Svi koji primaju terapiju druge linije Siponimod, fingolimod, mitoxantron, ocrelizumab, preporuka je prekinuti terapiju ako se razviju teži simptomi infekcije, koji zahtjevaju bolnički tretman, a po stabilizaciji stanja, nastavlja se terapija. Taj period nije usaglašen, individualno je - izjavila je prof.dr. Đelilović - Vranić.
Kod nekih lijekova, kao što je Fingolimod i Natalizumab po istraživanjima u svijetu postoji mogućnost pojave vraćanja simptoma MS, što je opisano kao rebaumd fenomen, ali nakon normalizacije stanja, terapija s istim se ponovo nastavlja.
Nedavno je održan simpozij u Općoj bolnici u Sarajevu na temu Covid infekcija gdje su bili prisutni ljekari s prostora bivše Jugoslavije iznesena su zapažanja da mnogi nakon preležane infekcije s Covid virusom, imaju glavobolje, otežano disanje, opću slabost, nesanicu i poremećaj apetita te smetnje koncentracije.
Sudionici prisutni na predavanju, a koji su prebolovali COVID-19 se slažu da je većina simptoma slična simptomima MS.
Svugdje u svijetu su rađena istraživanja koja pokazuju da je broj oboljelih od MS u porastu. Virusi su jedan od mogučih uzroka nastanka, posebno cytomegalovirus, herpes simplex.
Oni koji dobiju Varičele imaju trajni imunitet, a kod herpes-zostera imunitet nije trajan, a virus stoji učahuren u organizmu i čeka” na pogodnu priliku, a to je pad imuniteta da se aktivira.
Pored svega iznesenog profesorica je prepustila da svoju životnu priču borbe sa MS ispriča Edin Čišija.
- Osnova borbe protiv ove bolesti je druženje, ne razmišljati samo o bolesti, boravak u prirodi, to je najbolji lijek. Ja sam pored svog radnog posla dosta aktivan u raznim udruženjima, planinarima, izviđačima - izjavio je Čišija.
(FENA) M. B.
