SARAJEVO, 3.juna (FENA) - Arhivi čuvaju odluke, aktivnosti i uspomene. Oni čine jedinstvenu i nezmjenjivu baštinu koja se prenosi s pokoljenja na pokoljenje. Arhivskom građom se upravlja od njenog nastanka, kako bi se očuvala njena vrijednost i smisao, kazao je danas na javnoj tribini “Porodični i lični fondovi i zbirke u arhivima BiH kao dio kulture pamćenja/sjećanja” uvodničar Sejdalija Gušić.
Istakao je da je arhivska građa pouzdan izvor obavijesti za jednu odgovornu i transparentnu vlast, pa igra važnu ulogu u razvoju društva pridonoseći očuvanju individualnog i kolektivnog pamćenja.
- Slobodan pristup arhivskoj građi obogaćuje naše znanje o ljudskom društvu, promovira demokratiju, štiti prava građana i unapređuje kvalitet života – kazao je Gušić.
Kako je kazao, radi se o međusobnom odnosu sadašnjosti i prošlosti, a u interesu neke drugačije budućnosti u društveno – kulturnom kontekstu.
- Bitno je izbjeći konfuziju i oko odnosa kulture sjećanja. Naime, po francuskom sociologu Pierreu Noru, važno je shvatiti da povijest i sjećanje nisu sinonimi već čak i suprostavljeni pojmovi. Dok je historija vrsta rekonstrukcije prošlosti, sjećanja su u trajnoj evoluciji, osjetljiva na prisvajanja i manipulacije, podložna dugim mirovanjima i naglim oživljavanjima – naglasio je Gušić.
Dodao je da je najbitnije od svega to da su sjećanja uvijek živa, aktuelna i osjetljiva.
(FENA) E. F.