prijava
SARAJEVO, 18. februara (FENA) - Ekonomsko nasilje nad ženama je oblik nasilja o kojem se najmanje govori iako je on najčešći uzrok dugog ostanka žena u nasilnoj zajednici, a i kada se izađe iz nje ekonomsko nasilje se nerijetko nastavlja kroz neplaćanje alimentacije ili nemogućnosti polaganja prava na imovinu.
Istaknuto je to danas tokom predstavljanja projekta "Ekonomske i socijalne prilike ka nezavisnosti žena, žrtva nasilja u porodici" Fondacije INFOHOUSE, Udruženja "Budućnost" i Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u porodici Kantona Sarajevo.
Upravo taj projekt ima za cilj za 30 mjeseci ekonomski osnažiti najmanje 40 žena žrtava nasilja iz cijele Bosne i Hercegovine u svrhu što lakšeg pokretanja biznisa, a osim finansijskih sredstava Evropska unija je podržala stručnu podršku žena žrtava nasilja prilikom i nakon pokretanja vlastitih biznisa.
Kako je istaknula direktorica Udruženja građana „Budućnost“ iz Modriče Jelena Mišić u okviru projekta bit će predloženo po osam korisnica iz svih sigurnih kuća u BiH koje će proći edukaciju i koje će u narednom periodu moći aplicirati za grant za pokretanje biznisa.
Napomenula je da je problem nasilja u porodici veoma teško rješavati bez ekonomskog osnaživanja žena, što je bio slučaj i prije pandemije jer od kako postoji sigurna kuća u okviru tog udruženja od 2000. godine oko 90 posto žrtava nasilja vraćaju se nasilniku najčešće zbog ekonomskih razloga.
- Uz pomoć grantova i osamostaljenja u smislu finansijkih primanja moguće je očekivati da će žena žrtva nasilja biti u mogućnosti nastaviti život bez nasilnika. U pandemiji se povećao broj slučajeva nasilja, zabilježili smo 24 posto više poziva na SOS telefon - kazala je Mišić.
Menadžerica sigurne kuće pri Fondaciji lokalne demokratije Mubera Hodžić - Lemeš podvukla je da informacije iz cijelog svijeta govore o tome da je došlo do enormnog porasta nasilja u porodici tokom globalne pandemije koronavirusa.
Zabilježili su i porast broja poziva na SOS telefon u Kantonu Sarajevo, a trenutno u sigurnoj kući imaju 40 korisnika iako je kapacitet kuće 35 te rade i izvan svojih kapaciteta iako su u sigurnoj kući samo oni koji nemaju gdje otići.
- Ekonomsko nasilje je oblik nasilja o kojem se najmanje govori, a koje je u stvari i početak i kraj cijele priče izlaska iz kruga nasilja. Žene dugo budu izložene nasilju vrlo često zbog nemogućnosti da se ekonomski osamostale - zaključila je Hodžić - Lemeš.
Statistike pokazuju da je svaka peta žena u Bosni i Hercegovini iskusila neki od oblika nasilja od svog partnera, a samo 5,5 posto njih potražilo je pomoć nadležnih institucija.
Prema podacima iz osam sigurnih kuća u BiH, žene koje trpe nasilje pretežno dolaze iz porodica koje imaju niska primanja i nedovoljno su obrazovane što im predstavlja veliku prepreku prilikom zapošljavanja.
Pogledajte https://fena.ba/video/5440
Preuzmite https://drive.google.com/drive/folders/1c-YSn6gqezTHlUnVcZ-J_pnlL6SZlxRk?usp=sharing
(FENA) H. D.
