prijava
SARAJEVO, 11. prosinca (FENA) - Komisija "Justitia et Pax" (Pravda i mir) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine (BK BiH) održala je u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava okrugli stol na temu "Migranti - izbjeglice i prognanici - u kontekstu 25. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma i aktualne krize s migrantima iz azijskih i afričkih zemalja u BiH".
Na online okruglom stolu, osim članova Komisije, sudjelovali su i predstavnici više udruga prognanih Hrvata s područja Republike Srpske (RS), Caritasa BiH i Banjolučke biskupije, Banjolučkog muftijstva, Paneuropske unije BiH i zaklade Friedrich Ebert iz Banje Luke, javila je KTA.
Po završetku skupa Komisija je uputila izjavu javnosti u kojoj navode kako se uz obilježavanje 25. obljetnice Daytonskog mirovnog sporazuma skoro redovito izostavilo naglasiti nedosljedno i nedovoljno provođenje njegovog Aneksa 7 kojim se određuje i garantira pravo održivog povratka protjeranih i prognanih, a što se osobito tiče područja RS-a.
"Na temelju iznesenih podataka nameće se dojam da su desetine tisuća prognanih i izbjeglih - osobito Hrvata s tog područja - marginalizirani pa čak i zaboravljeni i da se o njihovim dugotrajnim i raznovrsnim problemima u javnosti već odavno skoro niti ne govori", poručili su iz Komisije.
Nadalje navode kako brojni i veliki problemi s kojima se godinama susreću oni koji se žele vratiti, osim materijalnih uključuju i infrastrukturne, administrativne, zemljišne, političke, pravne, sigurnosne i nacionalne prepreke.
"Sve to ostavlja dojam kako se Daytonskim sporazumom predviđeni i zagarantirani održivi povratak, osobito prognanih Hrvata, organizirano i smišljeno otežavao ili potpuno blokirao. Domaći politički predstavnici, uključujući i predstavnike međunarodne zajednice, podržavaju povratak uglavnom samo deklarativno i formalno, a osim njih, zakazalo je i bosanskohercegovačko društvo. Sva takva ponašanja i prepreke za povratak mogu se nazvati tihom diskriminacijom povratnika i raseljenih", navodi se u izjavi Komisije "Justitia et Pax".
Dodaje se kako su u nepodržavanje održivog povratka nerijetko bili uključeni i politički predstavnici hrvatskog naroda u BiH od kojih se s pravom očekivalo i očekuje da se energičnije, odgovornije i zauzetije brinu o njihovu povratku.
Komisija u izjavi navodi podatke kojima raspolažu pojedine institucije Katoličke Crkve u BiH (Caritas biskupije Banja Luka), a koji pokazuju ne samo "katastrofalne razmjere ratnih stradanja i protjerivanja katolika odnosno Hrvata, nego i česte opstrukcije njihova povratka".
"Od preko 90 posto protjeranih Hrvata banjolučkog kraja vratilo se tijekom svih proteklih 25 godina tek nešto više od 3 posto. Koliko god su se razne institucije Katoličke Crkve u BiH (osobito Caritas) sve poratne godine trudile oko ostvarivanja održivog povratka, očito je da je na tom području zakazala državna ali i entitetska i međunarodna politika. Time su se teško ogriješile o temeljno ljudsko pravo - pravo na imovinu i na nepovredivost doma i zavičaja te ujedno i na provođenje još uvijek važećeg Aneksa 7 Daytonskog sporazuma", navodi se u izjavi.
Komisija smatra kako je pitanje održivog povratka prvenstveno državno pitanje te da je aktivno i zauzeto djelovanje države temeljni uvjet za ostvarivanje uspješnog i održivog povratka.
Napominju kako pitanje održivog povratka ide u korak i s obeshrabrujućim podacima o aktualnom sve većem iseljavanju mladih osoba, pa i brojnih obitelji iz svih dijelova BiH (koje je očito samo pandemija koronavirusa donekle usporila) te da osim ekonomskih motiva i razloga za njihovo iseljavanje, sve se češće može čuti da su i nesigurnost, besperspektivnost, kao i druge dugotrajne političke tenzije dodatna motivacija za odlazak.
"Svi ti razlozi zajedno generiraju jedno socijalno ili društveno raspoloženje koje karakterizira kod sve većeg broja naših sugrađana odsutnost nade u bolju budućnost u vlastitoj zemlji i rodnom kraju", ocijenili su.
Uz ovu problematiku koja se odnosi na dugogodišnje dramatično neomogućavanje održivog povrataka brojnim domaćim prognanicima, Komisija i ovaj put upozorava i apelira na sve mjerodavne, na što hitnije i humanije rješavanje aktualne migrantske krize na području BiH.
"Kao i u slučaju rješavanja održivog povratka domaćih prognanika tako i u rješavanju aktualne migrantske krize, Komisija apelira na državne organe i međunarodnu zajednicu da konačno naprave učinkovite projekte za uspješno rješavanje i jedne i druge aktualne problematike", stoji uz ostalo u izjavi koju potpisuje predsjednik Komisije, biskup banjolučki Franjo Komarica.
(FENA) R. G.
