prijava
SARAJEVO, 5.oktobra (FENA) - Bošnjačka zajednica kulture "Preporod" danas obilježava 30. godišnjicu obnove rada i djelovanja.
U saopćenju koje potpisuje predsjednik BZK "Preporod" Sanjin Kodrić navodi se da je 5. oktobra 1990. održana Obnoviteljska skupština Kulturnog društva Muslimana, odnosno današnje Bošnjačke zajednice kulture "Preporod" i tako je iznova pokrenut njezin rad i djelovanje, koji je zabranjen i nasilno prekinut 1949. godine.
Kako se dalje navodi, za bošnjačke intelektualce i pregaoce u oblasti kulture obnova "Preporoda" predstavljala je mogućnost slobodnog artikuliranja kulture Bošnjaka kao takve, kulture koja je, kao i narod, također bila desetljećima poricana na istim osnovama, ali i još više od toga – bila je to ne samo najava željene nove društvene i kulturne zbilje već i jedan od osnovnih preduvjeta za njezino ostvarivanje.
Ističe se da je bošnjačkim intelektualnim i kulturnim prvacima koji su 1990. godine obnovili "Preporod" bilo jasno da identitet svakog naroda jeste prvenstveno u njegovoj kulturi, te da stoga do željenih promjena u društvenoj zbilji može doći samo onda ako se prije toga dese nužne promjene u kulturno-identitetskoj bazi naroda.
Podsjeća se da je "Preporod" temeljna je i najstarija organizacija kulture Bošnjaka, a izvorno je osnovana još 1903. godine, tad pod imenom društva "Gajret", sa Safvet-begom Bašagićem kao jednim od njegovih pokretača i prvim predsjednikom. Kao takav, "Preporod" je desetljećima imao suštinsku ulogu bošnjačke kulturne matice, odnosno istu ulogu kao druge, srodne organizacije kulture kod drugih južnoslavenskih ili evropskih naroda, poput npr., prije svega, Matice hrvatske kod Hrvata ili Matice srpske kod Srba, a onda i poput Hrvatskog kulturnog društva "Napredak", Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" te Jevrejskog kulturno-prosvjetnog i humanitarnog društva "La Benevolencija" kao temeljnih i najstarijih organizacija kulture Hrvata, Srba i Jevreja u Bosni i Hercegovini.
Od obnove rada i djelovanja "Preporoda", zahvaljujući brojnim “preporodovcima” širom Bosne i Hercegovine te još šire, a koje su nakon Mushina Rizvića kao predsjednici Društva predvodili prof. dr. Enes Duraković (1993–1994), prof. dr. Munib Maglajlić (1994–2001), prof. dr. Šaćir Filandra (2001–2010) i prof. dr. Senadin Lavić (2010–2019), ideja “Preporoda” na nov i drugačiji način, primjereno savremenosti, živi svoj novi život već cijelih 30 godina, uvevši “Preporod” u njegovo drugo stoljeće.
"Preporod" uz Direkciju u Sarajevu, djeluje putem više od 60 podružnica u Bosni i Hercegovini, domovinskim zemljama i dijaspori, s više hiljada svojih članova i aktivista. Uz nepregledno mnoštvo pojedinačnih kulturnih programa i aktivnosti, sve ovo vrijeme “Preporod” realizira brojne projekte od fundamentalne važnosti za Bošnjake kao narod i Bosnu i Hercegovinu kao državu.
Jedan od njih je i kapitalni kulturno-naučni projekti edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga, koja se objavljuje od 1995. godine kao najveći izdavački projekt u Bosni i Hercegovini, ili Pravopis bosanskoga jezika iz 1996. godine, kojim se i zvanično vraća bosanski naziv jezika i započinje njegova savremena standardizacija te Historija Bošnjaka iz 1997. godine, kao prvi cjeloviti opis povijesti Bošnjaka.
Iz BZK "Preporod" podsjećaju da i dalje čekaju adekvatan društveni odgovor na sve to što je Društvo bilo i što jeste. Između ostalog, "Preporod" još uvijek nema ni odgovarajući društveni status ni odgovarajući način finansiranja, a njegova brojna imovina širom Bosne i Hercegovine i bivše Jugoslavije i dalje je uzurpirana, već više od 70 godina. Dok ispraća još jednu važnu godišnjicu, "Preporod" se i dalje nada da će barem neka od ovih pitanja napokon biti riješena u dogledno vrijeme, navodi se u saopštenju.
(FENA) M. L.
