prijava
SARAJEVO, 30. septembra (FENA) - Online diskusija pod nazivom "EU proširenje - Quo vadis - kuda idete?“ koja je dio ovogodišnjeg Evropskog foruma Alpbach u Austriji i koju uime njemačke vlade podržava organizacija Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), održana je na način da je pet regionalnih i EU stručnjaka odgovaralo na pitanja koji su trenutni izazovi sa kojima se suočava zapadni Balkan i kakvo je stanje sa EU institucijama kao globalnim akterima u regionu.
Na pitanje kada bi Albanija i Sjeverna Makedonija mogle otvoriti prva Poglavlja pregovora, i kako bi to moglo uticati na procese EU integracije u Crnoj Gori i Srbiji, generalna sekretarka Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) Majlinda Bregu je istakla da se zapadni Balkan ne može držati na distanci.
- Zadržati EU kao prioritet u regionu je politički proces i samo zajedno EU i zapadni Balkan mogu postići rezultate - istakla je.
Šef Predstavništva Evropske komisije u Austriji Martin Selmayr smatra da je proširenje EU ogroman historijski uspjeh te da to može i ostati samo ukoliko postoji odlučnost oko evropske perspektive na obje strane.
- Mi moramo održati naše obećanje. Onaj ko u jeku korona krize flertuje sa drugim silama u svijetu, nije ozbiljan kada je u pitanju evropska perspektiva. Drugi uslov je iskrenost. Reći da će Albanija i Sjeverna Makedonija ući u EU za dvije godine, bilo bi neozbiljno. EU je zajednica zakona, zajednica vrijednosti koju obavezuje vladavina prava - istakao je.
Selmayr naglašava da se neriješena teritorijalna pitanja ne mogu unositi u EU.
- Proces proširenja ne treba oslabiti EU, nego je ojačati i EU mora uradit svoj dio posla i reformisati se. Solidarnost pokazana tokom pandemije COVID-19 će se nastaviti. Kvalitet rada na obje strane, a ne vremenski rokovi, trebalo bi da određuju proces i budu u interesu zemalja koje se žele pridružiti EU - zaključuje Selmayr.
Generalni sekretar Regionalnog ureda za suradnju mladih (RYCO) Đuro Blanuša kazao je da regionalna suradnja i povezanost funkcionišu.
- Mladi ljudi sa zapadnog Balkana žele da komuniciraju i da se povezuju. Proširenje je također proces zasnovan na vrijednostima. Potrebne su nam konkretne reforme i fokus na rezultatima - ističe Blanuš.
Austrijska ministrica za EU i Ustav Karolina Edtstadler kazao je da EU nije kompletna bez zapadnog Balkana.
- Austrija je glasan zagovarač proširenja EU - strogog procesa o kom se treba otvoreno razgovarati. Potrebno je da zemlje u regionu ojačaju vladavinu prava, suzbiju korupciju i sprovedu istinske reforme. Mi trebamo pokazati zapadnom Balkanu da je EU odgovoran partner. Tu smo i izuzetno je važno spajati ljude i gledati u budućnost - istakla je.
Direktor Sekretarijata CEFTE, Cenatralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini Emir Đikić smatra da će veća ekonomska modernizacija i jača regionalna ekonomska integracija učiniti region konkurentnijim i privlačnijim za investicije.
- Privrede zapadnog Balkana imale bi velike koristi od jedinstvenog tržišta EU. Brža trgovina robama i uslugama diljem regiona, uz smanjene troškove, poboljšaće konkurentnost i stvoriti mogućnosti za investicije - smatra on.
Đikić je zaključio da bi to pomoglo i rješavanju drugih pitanja, kao što su lanac snadbijevanja, vraćanje proizvodnje u Evropu i odlazak mladih ljudi iz regiona.
Kada je region odlučan da se radi i surađuje, moguće je postići ogromne uspjehe. Primjerice, uspostavljanje 'zelenih koridora' kojima je osiguran brz protok esencijalnih proizvoda preko kopnenih granica diljem zapadnog Balkana u jeku pandemije COVID-19, počevši sa 2.000 kamiona u aprilu, a danas granice dnevno prelazi 13.000 kamiona, dokaz je da su regionalna suradnja i solidarnost put napretka.
GIZ je 2007. godine za zapadni Balkan osnovao Otvoreni fond za jugoistočnu Evropu (ORF) koji podržava razvoj regiona u različitim sektorima na putu ka EU. I ovu panel diskusiju zajednički su organizovala dva regionalna GIZ projekta i to projekt Promocija evropskih integracija putem regionalne saradnje i projekt Vanjska trgovina koja će i dalje nastaviti pružati podršku regionalnim organizacijama i inicijativama.
Modernizacija ekonomija u regionu, smanjivanje razvojnih nejednakosti, provođenje potrebnih fundamentalnih reformi s većim fokusom na vladavinu prava, funkcionisanje demokratskih institucija i javne administracije, donijet će konkretne rezultate građanima dok region napreduje u aktivnostima ka članstvu u EU.
Regionalna suradnja nudi mogućnosti pronalaska zajedničkih rješenja za zajedničke izazove. Niko ne gubi, a svi mogu biti na dobitku uz jaku regionalnu suradnju koja nudi promjene i pomaže da se pronađu odgovori na predstojeće izazove, osobito kada je riječ o oporavku od pandemije, dok zajednički gradimo budućnost, saopćili su organizatori.
(FENA) L. A.
