prijava
BEOGRAD, 30. srpnja (FENA) - Namjera državnih tijela Srbije da istraže financijske transakcije unutar civilnog društva, dijela medija i pojedinaca, potaknula je burne reakcije nevladina sektora i medijskih udruga, a poruke neodobravanja vlastima u Srbiji stigle su iz SAD-a i EU-a.
Uprava za sprječavanje pranja novca srbijanskog Ministarstva financija sačinila je popis od 37 organizacija ili udruga, te 20 pojedinaca i zatražila uvid u njihove bankarske transakcije počev od 1. siječnja 2019. godine, a taj je zahtjev Uprave bankama u javnost dospio neizravno, nakon što su o njemu javili mediji koji nisu pod vladinim utjecajem, prenosi Hina.
Podaci se, kako je obrazloženo, traže da bi se utvrdilo imaju li organizacije i pojedinci s tog popisa veze s financiranjem terorizma ili pranjem novca.
Uprava za sprječavanje pranja novca poručila je da "nema selektivan pristup u svom radu", te da je "ispitivala imovinu i račune i aktualnih ministara".
Više od 140 nevladinih organizacija i pojedinaca potpisalo je u međuvremenu zajedničko priopćenje u kojem od Ministarstva financija i Uprave za sprječavanje pranja novca traže da "bez odlaganja predoče temeljne sumnje" zbog kojih su od poslovnih banaka "naložili izvanredno prikupljanje informacija o organizacijama, medijima i pojedincima".
Potpisnici pisma poručuje da "civilno društvo i mediji neće odustati od borbe za slobodnu i demokratsku Srbiju", i navode kako popis "ukazuje na zaključak da je na djelu politička zlouporaba institucija i pokušaj urušavanja vladavine prava u Srbiji".
Reakcije na istragu koju su zatražila srbijanska državna tijela stigle su iz SAD-a i EU-a, a oglasile su se i međunarodne organizacije za ljudska prava.
Sjedinjene Države su, posredstvom svog veleposlanstva u Beogradu istaknule "zabrinutost zbog nečega što djeluje kao selektivna istraga o organizacijama civilnog društva i medijskim kućama koje se bave istraživačkim novinarstvom".
Veleposlanstvo SAD-a pozvalo je srbijansku vladu da ispunjava svoju ustavnu i međunarodnu obavezu da štiti osnovne slobode izražavanja, udruživanja i okupljanja, te da izbjegava selektivnu primjenu zakona u cilju pritiska na neovisne organizacije.
"SAD su uvijek spremne pomoći Srbiji na njezinu putu ka članstvu u EU. Međutim, dojam da Beograd možda guši civilno društvo ili slobodu medija naškodit će ugledu Srbije i otežati njezino napredovanje k tom visokovrijednom cilju", istaknuto je u priopćenju veleposlanstva SAD-a.
Istodobno, iz Bruxellesa je poručeno da Europska komisija očekuje detaljne informacije od nadležnih vlasti u Srbiji u povodu zahtjeva Uprave za sprječavanje pranja novca da banke dostave podatke o transakcijama novinara, udruženja i organizacija civilnog društva.
Glasnogovornica EK Ana Pisonero rekla je da se to odnosi i na kriterije po kojima je taj popis napravljen, javio je N1.
"Sposobno civilno društvo predstavlja presudnu komponentu svakog demokratskog sustava i kao takvog bi ga morale prepoznati i poštivati i državne institucije. Organizacije civilnog društva i borci za ljudska prava imaju ključnu ulogu u podizanju svijesti o građanskim i političkim pravima i mora im se omogućiti da slobodno rade", naglasila je Pisonero navodeći da EK pažljivo prati situaciju.
Organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International (AI) poručila je da "targetiranje novinara i nevladinih organizacija apsurdnim optužbama za pranje novca i financiranje terorizma", predstavlja "nesumnjiv čin zastrašivanja i posljednje je u aktualnoj kampanji gušenja kritike od vlasti Srbije". AI ističe da "ova istraga mora biti prekinuta".
(FENA) C. K.
