Bosna i Hercegovina     | 18.06.2020. 16:18 |

Vijeće ministara BiH usvojilo nacrt budžeta za 2020. godinu

FENA Saopćenje

SAEAJEVO, 18. juna (FENA) - Vijeće ministara BiH utvrdilo je Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH 2020. godine, kojim su uvažene okolnosti izazvane pandemijom Covida-19. Ministarstvo finansija i trezora će, uz prihvaćene korekcije, Nacrt budžeta dostaviti Predsjedništvu BiH, nadležnom za njegovo predlaganje.

Ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u 2020. godini iznose 996.000.000 KM, koliko iznose i ukupni rashodi, a što je u odnosu na budžet 2019. godine više za 30.000.000 KM ili tri posto. Servisiranje spoljnog duga iznosi 807.552.931 KM i manje je za 18,2 miliona KM ili dva posto u odnosu na prethodnu godinu.

Tekući izdaci planirani su u iznosu od 868.345.000 KM i u odnosu na 2019. godinu manji su za 718.000 KM ili 0,1 posto.

Sredstva za saniranje ekonomskih šteta, planirana su u ukupnom iznosu od 41.927.000 KM kao nova stavka u budžetu, od čega na direktnim transferima 14.747.000 KM i na tekućoj rezervi 27.180.000 KM.

Za održavanje lokalnih izbora u BiH budžetom su planirana sredstva od 4.227.000 KM.

Stavka tekućih transfera i grantova povećana je za 12.794.000 KM ili 34 posto u odnosu na 2019. godinu i iznosi 50.874.000 KM, a ova sredstva su, između ostalog, namijenjena saniranju ekonomskih posljedica pandemije virusa korona, u skladu sa zaključkom Predsjedništva BiH.

S ciljem obezbjeđenja sredstava za finansiranje saniranja ekonomskih šteta ukupni putni troškovi u 2020. godini planirani su u iznosu 11.259.000 KM i u odnosu na budžet 2019. godine manji su za 5.870.000 KM ili 34 posto. Putni troškovi smanjeni su za 38 posto u odnosu na Nacrt zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu koji je usvojen na 6. vanrednoj sjednici Vijeća ministara BiH, održanoj 24. 3. 2020. godine.

Izdaci za telefonske i poštanske usluge planirani su u iznosu od 7.040.000 KM i u odnosu na budžet za 2019. godinu manji su za 1.159.000 KM ili 14 posto. Izdaci za energiju i komunalne usluge u 2020. godini planirani su u iznosu od 17.151.000 KM i u odnosu na budžet za 2019. godinu manji su za 1.428.000 KM ili 8 posto, a izdaci za nabavku materijala planirani su u iznosu od 33.906.000 KM, što u odnosu na 2019. godinu predstavlja smanjenje za 2.641.000 KM ili 7 posto. Izdaci za usluge prijevoza i goriva planirani su u iznosu od 10.530.000 KM, što je za 1.496.000 KM ili 12 posto manje u odnosu na budžet za 2019. godinu. Ovi izdaci manji su za 7,8 posto u odnosu na Nacrt zakona o budžetu koji je utvrđen u martu ove godine.

Kapitalni izdaci u 2020. godini planirani su u ukupnom iznosu od 40.490.000, što u odnosu na budžet za 2019. godinu predstavlja smanjenje u iznosu od 14.134.000 KM ili 26 posto.

Nabavka građevina planirana je u iznosu 13.562.000 KM, što je u odnosu na budžet za 2019. godinu manje za 6.616.000 KM ili 33 posto.

Nabavka opreme u budžetu za 2020. godinu planirana je u iznosu od 17.275.000 KM, što je za 7.930.000 KM ili 31 posto manje u odnosu na budžet za 2019. godinu.

Rekonstrukcija i investicijsko održavanje u budžetu za 2020. godinu planirani su u iznosu od 2.203.000 KM, što je za 982.000 KM ili 31posto manje u odnosu na Budžet za 2019. godinu.

Zbog ograničavanja ukupnih javnih rashoda i prihoda BiH, a s ciljem obezbjeđenja sredstava za realizaciju prioritetnih aktivnosti, izvršeno je prolongiranje finansiranja dijela višegodišnjih projekata u 2020. godini, u ukupnom iznosu od 19,2 miliona KM. 

 

Ugovor o socijalnom osiguranju sa Češkom 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog ugovora između Bosne i Hercegovine i Češke Republike o socijalnom osiguranju.

Zaključivanjem ovog ugovora bit će regulirani odnosi između BiH i Češke u oblastima penzijskog i zdravstvenog osiguranja, uključujući zdravstvenu zaštitu, povrede na radu, doplatak za djecu i naknade u slučaju nezaposlenosti. Ugovor se odnosi na osobe koje podliježu ili su podlijegale propisima jedne ili obje države, uključujući i članove njihovih porodica.

Prijedlog ugovora s Izvještajem o obavljenim pregovorima bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnu proceduru, a za bh. potpisnika je predložena ministarka civilnih poslova. 

 

Liberalizacija drumskog linijskog prevoza putnika 

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog protokola uz Sporazum o međunarodnom povremenom prevozu putnika putničkim i običnim autobusima (INTERBUS sporazum) u vezi s međunarodnim linijskim i posebnim linijskim prijevozom putnika putničkim i običnim autobusima, s Osnovama za zaključenje Protokola.

Cilj protokola je liberalizacija međunarodnog drumskog linijskog prijevoza putnika između članica Evopske unije i trećih zemalja potpisnica Sporazuma INTERBUS.

Ugovorne strane Sporazuma INTERBUS koji je BiH ratifikovala 2004. godine su  EU i BiH, Republika Albanija, Republika Sjeverna Makedonija, Republika Moldavija, Crna Gora, Republika Turska i Republika Ukrajina.

EU je 2017. inicirala izmjene i dopune INTERBUS Sporazuma i predložila protokol uz ovaj sporazum, kojim bi se oblast primjene, osim na povremeni prijevoz, proširila i na međunarodni drumski linijski prijevoz putnika putničkim i običnim autobusima.

Prijedlog protokola s Osnovama bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnu proceduru, a za bh. potpisnika je predložen ministar komunikacija i transporta. 

 

Softverski standardi za radne stanice u institucijama BiH 

Vijeće ministara BiH je, na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta, donio Odluku o usvajanju dokumenta o tehničko-tehnološkom i softverskom standardu za radnu stanicu u institucijama Bosne i Hercegovine.

Dokumentom su definirani minimalni tehničko-tehnološki i softverski zahtjevi za standardizaciju radnih stanica, koje su u upotrebi u institucijama BiH. Utvrđena je obaveza standardizacije radnih stanica po pitanju hardvera i softvera, a određene su i smjernice za nabavku računarske opreme, operativnog sistema  i minimum aplikativih programa koji moraju biti instalisani na radnoj stanici. Dokumentom su definirane početne minimalne performanse za različite tipove radnih stanica i propisan postupak prilikom određivanja minimalnih računarskih performansi u vezi sa budućim nabavkama računarske opreme. 

 

Učešće u Programu EU Horizont 2020

Vijeće ministara BiH je usvojilo Informaciju Ministarstva civilnih poslova o učešću Bosne i Hercegovine u Okvirnom programu Evropske komisije za istraživanje i razvoj - Horizont 2020 (H2020), s prijedlogom aktivnosti u cilju povećanja uspješnosti.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, do marta 2019. godine iz Bosne i Hercegovine je bilo 226 prijedloga projekata s 327 aplikanata, dok je evaluirano 316 potpunih-kredibilnih aplikacija s 412 aplikanata. Odobren je 41 projekat koji uključuje 71  instituciju. Ukupno povučeni iznos do sada je veći od 5,5 miliona eura, s prosječnom stopom uspješnosti od 17,5 odsto, dok je prosjek EU 15,3 odsto.

Okvirni programi EU za istraživanje i razvoj su glavni instrument finansiranja naučno-istraživačkog rada zemalja članica i zemalja pridruženih programu. Program Horizont 2020 započeo je u januaru 2014. godine i traje do 31. 12. 2020. godine, a ukupan budžet iznosi 79,5 milijardi eura. Sve zemlje članice EU i zemlje kandidati za članstvo su punopravne članice Horizonta 2020. BiH je pridružena članica od 2014. godine kada je potpisan Sporazum o pridruživanju u H2020. 

 

Usvojena Analiza trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period 2017. – 2019. godine te zadužio Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa da nastavi pratiti stanje u ovoj oblasti i o tome jednom godišnje izvijesti Vijeće ministara BiH.

Dinamiku izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu 2017. - 2019. godina karakterisao je kontinuiran pad količina izvezenih roba, a ujedno i vrijednosti. To je posljedica smanjenog izvoza na tržište Turske, s obzirom na pad vrijednosti turske lire, što je bh. proizvode učinilo skupljim i manje konkurentnim. Također, na smanjenje izvoza uticala je odluka vlasti u Prištini o uvođenju zaštitne mjere, odnosno carine na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, a potom još radikalnije mjere o uvođenju 100 posto carine na uvoz svih roba, uključujući i poljoprivredno-prehrambene proizvode iz BiH.

Kao odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi u BiH, već duži niz godina se bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima. Izvoz je bilježio negativna kretanja i imao trend smanjenja, a vrijednost uvoza je varirala. Ipak, deficit je ostao visok i još uvijek nije manji od dvije milijarde KM.

Smanjenjem izvoza u 2019. godini, deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 2,4 milijarde KM i veći je za 6 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, proizvodi na bazi žitarica i brašna, voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso.

Što se tiče trgovinskih partnera, najznačajniji je i dalje Evropska unija s obzirom na to da je oko 38 odsto izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda plasirano na ovo tržište, 36 odsto je plasirano na tržište CEFTA, u Tursku 16 odsto, u EFTA-u 2 odsto i zemlje ostatka svijeta 8 odsto.

Na tržište BiH najviše se plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU, i to oko 55 odsto, iz zemalja CEFTA-e 29 odsto, Turske oko 3 odsto, EFTA-e 0,2 odsto i ostatka svijeta 13 odsto. 

 

Izvještaj o sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost 

Vijeće ministara BiH je usvojio Informaciju Direkcije za evropske integracije o održanom četvrtom sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost, koji je održan 5. i 6. decembra 2019. godine u Briselu.

Usvojene su i odgovarajuće preporuke Evropske komisije nakon četvrtog sastanka Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost te su doneseni određeni zaključci u cilju provođenja preporuka.

Na sastanku su, između ostalog, razmatrana pitanja provođenja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, usklađivanja zakonodavstva u Bosni i Hercegovini sa zakonodavstvom Evropske unije, te provođenja ostalih obaveza u procesu evropskih integracija u oblastima pravde, slobode i sigurnosti. 

 

Provođenje upravnih postupaka 

Vijeće ministara BiH je usvojilo Zbirni godišnji izvještaj o rješavanju upravnih stvari u upravnom postupku za 2019. godinu, koji je pripremilo Ministarstvo pravde na osnovu pojedinačnih izvještaja dobijenih od 64 organa uprave i institucija sa javnim ovlaštenjima. Zbirnim izvještajem je obuhvaćeno 175 upravnih oblasti.

Ukupan broj prvostepenih upravnih postupaka obuhvaćenih ovim izvještajem je 289.663, od kojih je 262.453 riješeno u zakonskom roku. Istovremeno je evidentirano 7.585 drugostepenih upravnih postupaka u prošloj godini, a  u roku je riješeno 53,5 posto.  

Praktično je više od 92 posto ukupnog broja predmeta u prvostepenim postupcima riješeno u zakonskom roku, i to 89,7 posto  je završenih, dok je u postupku rješavanja 2,56 posto predmeta. U više od 95 posto riješenih prvostepenih predmeta uvažen je zahtjev stranke.

Upravni inspektorat Ministarstva pravde BiH zadužen je da izvrši detaljan inspekcijski nadzor u organima uprave i institucijama sa javnim ovlaštenjima koji nisu dostavili Godišnji izvještaj o rješavanju upravnih stvari u upravnom postupku u skladu sa odredbama ranije donesenog  uputstva. Prilikom vršenja inspekcijskog nadzora Upravni inspektorat će prioritet staviti na nadzor nad oblastima upravnog rješavanja.

 

Realizacija AP Strategije za borbu protiv organiziranog kriminala 

Vijeće ministara BiH usvojilo je Izvještaj Ministarstva sigurnosti o realizaciji Akcionog plana za provođenje Strategije za borbu protiv organiziranog kriminala u Bosni i Hercegovini za 2019. godinu, koja sadrži sedam strateških ciljeva i 155 planiranih aktivnosti, od kojih je 60 predviđeno Strategijom.

Od ukupnog broja Strategijom planiranih aktivnosti 35 ili 58,3 posto je realizirano u potpunosti, njih 24 ili 40 posto je realizirano djelimično, a samo jedna aktivnost ili 1,67 posto nije realizirana.

Od ostalih aktivnosti koje nisu predviđene Strategijom a sadržane su u planovima nadležnih institucija, njih 54 ili 56,8 posto realizirano je u potpunosti, 27 ili 28,4 posto realizirano je djelomično, a 14 aktivnosti ili 14,7 posto nije realizirano.

Ovim izvještajem su identifikovani problemi i rizici u provođenju strategije, te su dati prijedlozi Radne grupe za njihovo prevazilaženje. 

 

Uspješno realizirani zajednički planovi GP BiH i MUP-a RH 

Na sjednici je usvojen Izvještaj predstavnika Bosne i Hercegovine imenovanih u Zajedničko koordinaciono tijelo zaduženo za praćenje provođenja Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o saradnji u nadzoru državne granice za 2018. i 2019. godinu.

Prema ovom izvještaju, uspješno su realizovani zajednički planovi Granične policije Bosne i Hercegovine i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske o provođenju mješovitih patrola na lokalnom i regionalnom nivou. Tako je u 2018. godini provedena ukupno 1.141 mješovita patrola s policijskim službenicima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, od čega 582 na teritoriji Bosne i Hercegovine i 559 na teritoriji Republike Hrvatske. Tom prilikom angažirano je ukupno 3.311 policijskih službenika, od čega 1.620 Granične policije BiH i 1.691 Hrvatske.

Tokom 2019. godine evidentirano je provođenje 1.136 mješovitih patrola, od čega  jednak broj po 568 na teritoriji BiH i na teritoriji Hrvatske, dok je ukupan broj angažovanih policijskih službenika u mješovitim patrolama iznosio 3.386, i to 1.661 policijski službenik Granične policije BiH i 1.725 policijskih službenika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske.

Uspješno se u protekle dvije godine provodio i Protokol između Ministarstva sigurnosti BiH, Granične policije i Ministarstva unutrašnjih poslova R Hrvatske.

Redovno funkcioniranje Zajedničkog kontaktnog centra na graničnom prelazu Nova Sela - Bijača, uspostavljenog ovim protokolom, doprinijelo je kvalitetnoj razmjeni podataka i informacija o pitanjima značajnim za prekograničnu saradnju.

Prethodno je Vijeće ministara usvojilo Izvještaj o radu predstavnika Bosne i Hercegovine u Mješovitoj komisiji za praćenje provođenja Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o pograničnom saobraćaju za 2019. godinu.

 

Realizacija revidirane strategije za provođenje Aneksa VII 

Vijeće ministara BiH usvojio je Izvještaj o realizaciji Revidirane strategije Bosne i Hercegovine za provođenje Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma za 2018. godinu. Izvještaj sadrži presjek stanja u ovoj oblasti, pregled postignutih rezultata i problema u pristupu pravima iz Aneksa VII Dejtonskog sporazuma, pregled ulaganja u obnovu stambenih jedinica i projekte elektrifikacije te komunalne i socijalne infrastrukture na prostorima gdje žive raseljene osobe i povratnici.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice zaduženo je da Izvještaj proslijedi nadležnim institucijama vlasti na nivou BiH, entiteta i Brčko Distrikta BiH, kao i domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama, s ciljem upoznavanja i postupanja po njemu.

Također, Ministarstvo je zaduženo da obezbijedi zaključenje Sporazuma o udruživanju sredstava sa vladama entiteta i Vladom Brčko Distrikta BiH kojim će se precizirati pitanje udruživanja sredstava u Fond za povratak BiH za pitanja finansiranja prava iz Aneksa VII Dejtonskog mirovnog sporazuma. Nadležna ministarstva pozvana su da u okviru svoje nadležnosti obezbijedi finansiranje provođenja prava iz Aneksa VII Dejtonskog sporazuma.

U Izvještaju se navodi da se van Bosne i Hercegovine nalazi 17.669 izbjeglica, dok u BiH status raseljenih imaju 32.033 porodice, odnosno 96.421 osoba. Do sada je evidentirano oko 1.062.000 povrataka u BiH, od čega se oko 612.000 ili 58 posto odnosi na povratak raseljenih osoba, a oko 450.000 ili 42 posto na povratak izbjeglica. 

 

Glasanje državljana Rusije u BiH 

Vijeće ministara BiH je dao saglasnost za organiziranje glasanja ruskih državljana o ustavnim amandmanima u Ruskoj Federaciji, koje će biti održano u prostorijama Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu, 1. jula 2020. godine, te privremenog izlaznog glasanja, koje će se održati u zgradi kompanije „Optima Grupa“ d.o.o. u Banjoj Luci, 27. juna 2020. godine.

Zadužuje se Ministarstvo spoljnih poslova BiH da obavijesti Ambasadu Ruske Federacije u Sarajevu o davanju saglasnosti za glasanje državljana Ruske Federacije, saopćeno je iz VMBiH.

(FENA) M. B.

Vezane vijesti

Vlada BPK odobrila sredstva za subvencioniranje ogrijeva penzionerima

Sjednica Vlade FBiH danas u Sarajevu

Sutra u Sarajevu sjednica Vlade FBiH

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo