prijava
GORAŽDE, 3. maja (FENA) – Manifestacija "Dani otpora u Bosanskopodrinjskom kantonu Goražde“, kojom se čuva sjećanje na herojske dane otpora agresiji u tom dijelu Bosne i Hercegovine, ove godine obilježit će se skromno.
Ministar za boračka pitanja BPK Goražde Edin Aganović pojašnjava da je Vlada BPK na prijedlog organizacionog odbora utvrdila program obilježavanja tog značajnog datuma iz odbrambeno-oslobodilačkog rata 1992–1995.godina.
- Pandemija koronavirusa razlog je što su ove godine reducirani sadržaji obilježavanja Dana otpora u BPK, ali i u ovoj situaciji Goraždani će makar i skromno obilježiti godišnjicu napada na grad koji su se dogodili 4. maja 1992. godine jer tu kulturu sjećanja u obavezi smo njegovati i bitno je da ona ima kontinuitet – istakao je Aganović.
Dodao je da će u okviru manifestcaije biti odata počast poginulim braniocima koji su dali svoje živote u odbrani tog područja
- Sutra će biti upriličen obilazak šehidskih mezarja uz polaganje cvijeća u Kolijevkama, zatim na spomenik ubijenoj djeci Goražda ispred Centra za kulturu. Skromno će se obilježiti i manifestacija "Zaimov do – da se pamti“ kao i Dan osnivanja Prve drinske brigade koji su dio ovog programa. Udruženje koje baštini tu tradiciju uredit će i šehidska mezarja u BPK i spomen obilježja. U periodu od 4 do 12. maja, koliko će manifestacija trajati ove godine, RTV BPK Goražde će emitirati posebne programske sadržaje posvećene herojskim danima otpora agresiji – pojasnio je resorni ministar BPK Goražde.
Četvrtog maja 1992. godine rano ujutro počeo je opći napad na Goražde što je bio jedan od najtežih dana za jedini preostali slobodan grad u tom dijelu BiH, a prva granata pala je na zgradu općine. Grad je odmah ostao bez telefona, struje, vode. Opsada, koja je trajala 1.336 dana, u kojoj je ubijeno nekoliko hiljada stanovnika okončana je potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.
U historiji ratovanja Goražde je dobilo epitet “Grada heroja” a njegovim stanovnicima i danas najteže pada činjenica da za razaranja i masovna stradanja i ubijanja nevinih civila ni 28 godina poslije još niko nije odgovarao.
(FENA) J. Č.
