prijava
SARAJEVO, 22. decembra (FENA) - "Religija i demokracja u bh. kontekstu" bila je tema redovne sesije Kruga 99 održane danas, a na kojoj je uvodničar bio fra Ivo Marković.
U svom obraćanju Marković je naglasio da je demokracija danas najrašireniji oblik uređenja društva.
- Čak oko 60 posto čovječanstva, živi u nekom obliku demokracije, a 40 posto u despotskim režimima, ali ono što je bitno da praktički sav naš svijet i svi suvremeni ljudi teže prema demokraciji, zato što je demokracija, prije svega, zasnovana na ljudskim pravima. Može se staviti reciprocitet, što je više demokracije, time je više ljudskih prava. Budući da su ljudska prava praktično u biti poruke religije, normalno bi bilo da religije podržavaju i promoviraju demokraciju. Međutim, religije nekako demokratski razvoj ne doživljavaju kao svoj. U biti rezervirane su prema demokraciji, a razlog tome je što su sve religije nastale kao teokracije - kazao je Marković.
Smatra, da danas živimo u svijetu u kojem se religije vraćaju kao politički sistemi, što je neočekivano za znanost.
- U islamskom svijetu dogodio se protestanski fundametalizam. Naš svijet praktički kao da živi religijskim ratovima. I kod nas je bio rat u kojem su muslimani bili na strani Bošnjaka, kršćani na strani katolika Hrvata, pravoslavci na strani Srba, dakle i u kod nas se to veoma odrazilo. Sve naše religije pokušavaju biti teokratske. Činjenica je da je HDZ utemljen u katoličanstvu, SDA u islamu, velkosrpske stranke u pravoslavlju. Jednostavno takav svijet ne može opstati - kazao je Marković.
Naglašava je da danas osobito težak problem u islamskom svijetu.
- Mi danas obično optužujemo islamski svijet, da teško ide u demokraciju, međutim, to nije točno. U islamskom svijetu imamo jako puno izvornih elemenata koji pokazauju da se islamski svijet kreće prama demokraciji. Međutim, problem su islamske zemlje. Ako bilo gdje dovedemo religiju da određuje bit društva onda je to nepravedno društvo. Islamske zemlje su nepravedno društvo. Svi nemuslimani u islamskim zemljama su građani drugog reda. Najugroženija religija danas su kršćani u islamskim zemljama, u kojim živi više od 200 miliona ljudi. To je zvanični stav Vatikana i svog kršćanskog svijeta. O tome se govori i u UN. Tu se se mora napraviti pomak, jer to itekako sve više utječe na porast islamofobije koji susrećemo u Evropi - smatra Marković.
I pored toga, zaključuje, da je "perspektiva ipak jako dobra" te da demoratski svijet uviđa da se religija mora više inegrirati u društvo.
Marković navodi da je sudionik evropskog projekta - Svjetska promjena religije u društvu, koji je inicirao Brisel. Cilj tog projekta je da religije budu faktor integracije evropskog drušva.
(FENA) E. F.
