prijava
SARAJEVO, 4. jula (FENA) - Prezentiranje analize istraživanja pravnih subjekata u BiH koji djeluju u oblasti socijalnog poduzetništva cilj je okruglog stola 'Mapirani modeli socijalnog poduzetništva u BiH' koji danas realiziraju Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva i 'Lara' iz Bijeljine, u okviru projekta financiranog od Evropske unije.
Projekt koordinatorica iz Fondacije lokalne demokratije iz Sarajeva Amra Hadžić kaže novinarima da nevladine organizacije u socijalnom poduzetništvu, kao novoj oblasti privrede, nalaze prostor za rješavanje problema najugroženijih kategorija bh. društva. To su, kako je kazala, prvenstveno žene, mladi, osobe s invaliditetom i pripadnici manjinskih naroda.
Hadžić ističe da Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva i 'Lara' iz Bijeljine godinama, kroz različite servise i usluge, podržavaju ranjive skupine stanovništva.
- Svjesni smo činjenica da ranjivim kategorijama našeg društva jedino ekonomska neovisnost i zaposlenje mogu donijeti dobrobit i osigurati život dostojan čovjeka - naglašava.
Kaže da im stoga i jeste cilj da, kroz taj projekt, osiguraju stimulativno okruženje za razvoj socijalnog poduzetništva i to radeći na uspostavi pravnog okvira na svim nivoima i jačanju kapaciteta nevladinih organizacija i socijalnih preduzeća da budu kredibilni partneri institucijama sistema.
- Želimo da stvaranjem pravnog okvira za razvoj socijalnog poduzetništva smanjimo ekonomsku i socijalnu nejednakost među stanovništvom i omogućimo im zapošljavanje. Da doprinesemo i ekonomskom prosperitetu društva u cjelini, smanjenju nezaposlenosti i siromaštva - istaknula je.
Hadžić pojašnjava da socijalni poduzetnici djeluju komercijalno, za svoje usluge i robe dobivaju profit koji potom ulažu u zapošljavanje, u socijalne i zdravstvene usluge, obrazovanje, kulturne aktivnosti ili zaštitu okoliša u svojim zajednicama.
- Donošenje zakona o socijalnom poduzetništvu ne bi zahtijevalo dodatni novac, nego preraspodjelu budžetskih sredstava na entitetskim i nivou Distrikta Brčko koja se sad koriste preko zavoda za zapošljavanje (kroz jednokratnu podršku, razna socijalna davanja). Umjesto toga trebalo bi stimulirati socijalna preduzeća koja neće dijelili dobit, nego dalje ulagati u zapošljavanje u zajednici - kaže.
Hadžić podsjeća da je i u regiji slična situacija kad je u pitanju zakonodavni okvir, ali u praksi socijalno poduzetništvo postoji i uglavnom su ga inicirale i vode nevladine organizacije.
Za septembar je najavila prezentaciju studije koja će pokazati postojeće modele socijalnog poduzetništva u Evropi i regiji te dati preporuke za konkretan zakonski okvir u BiH, prilagođen našim uvjetima.
Željana Pjevalica je jedna od osnivačica Opšte poljoprivredne zadruge žena iz Bratunca. Za sebe kaže da je socijalna poduzetnica mada se to, naglašava, još ne može i formalno-pravno reći. Mnogo bi im to značilo jer 'nije cilj samo profit, nego i da se pomogne ugroženim kategorijama i zajednici'.
- Zadruga je osnovana 2013. s ciljem ekonomskog osnaživanja žena, prvenstveno iz marginaliziranih kategorija. Zapošljavamo uglavnom žene žrtve rata i žene koje trpe nasilje u porodici ili su izašle iz tog kruga nasilja. Bavimo se malinarstvom. Otkupljujemo i prerađujemo malinu, imamo mini hladnjaču, a planiramo proširivanje djelatnosti - naglasila je.
U BiH djeluje oko 200 preduzeća koja se nazivaju socijalnim i smatraju da djeluju u domenu socijalnog, od toga ih je 50 identificirano s nekom vrstom djelatnosti koja se može podvesti pod socijalno poduzetništvo. Stvarno aktivnih je 27 preduzeća koja ostvaruju godišnji promet od oko četiri miliona KM, a dobit od oko 187.000 KM. Djeluje u domenu poljoprivrede, tekstila i proizvodnji igračaka. Lokacijski gledano, najviše socijalnih preduzeća je iz Sarajeva, Banje Luke i Bijeljine, te Modriče i Sanskog Mosta. Od ukupno 27 socijalnih preduzeća, najviše ih je registrirao kao društva s ograničenom odgovornošću zbog nedostatka pravnog okvira, šest je udruženja građana, četiri su zadruge.
Projekt je službeno nazvan 'Doprinos organizacija civilnog društva razvoju socijalnog poduzetništva', financijski podržan od EU, a implementiraju ga Fondacija lokalne demokratije iz Sarajeva i 'Lara' iz Bijeljine.
(FENA) D. V.
