prijava
SARAJEVO, 28. maja (FENA) - „Finansiranje javnih medijskih servisa (JMS) zapadnog Balkana”, tema je međunarodne konferencije organizirane danas u Sarajevu u sklopu regionalnog Projekta podrške javnim medijskim servisima na zapadnom Balkanu, čiju realizaciju finansira Evropska unija (EU).
Finalni skup u glavnom gradu Bosne i Hercegovine uslijedio je nakon održavanja pet nacionalnih okruglih stolova i to: u Beogradu, Podgorici, Prištini, Sarajevu i Tirani i, kako je najavljeno, njegovi sudionici će, između ostalog, razmatrati Nacrt dokumenta o zajedničkim principima finansiranja javnih servisa koji će nakon usvajanja biti upućen na releventne adrese zemalja-sudionica (parlamente, nadležna ministarstva, regulatorne agencije...).
Radi se o dokumentu koji počiva na promicanju nezavisnog, zakonski valjanog, politički podržanog, stabilnog, okrenutog ka budućnosti, odgovornog, savjesnog i javnoj raspravi podložnog JMS-a kao nezaobilaznog agensa ključnih procesa demokratizacije u zemljama-kandidatima za pristupanje EU, a čije je jačanje u funkciji razvoja demokratske kulture i diskursa.
U fokusu debate su različiti modeli finansiranja javnih medijskih servisa, uključujući specifičnosti prisutne u tom pogledu u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, te analiza i utvrđivanje sporazuma na regionalnom nivou o principima za finansiranje JMS-a koje treba primijeniti u svakoj od zemalja partnera u spomenutom projektu.
Kako je Feni kazala Radka Betcheva, šefica Odjela za odnose sa članicama EBU-a (European Broadcasting Union) iz centralne i istočne Evrope, standardi Vijeća Evrope i Evropske unije u kontekstu značaja i uloge javnih medijskih servisa su jasni i nedvosmisleni i podrazumjevaju da njihovo finansiranje bude stabilno, nezavisno, transparentno i održivo.
Po njenim riječima, stanje u zemljama regiona u tom pogledu je daleko od nezavisnog, stabilnog i dostatnog, a karakteriziraju ga učestale promjene koncepata, kao i zakonskog/regulatornog okvira, te odsustvo političke volje za odgovarajuće pozicioniranje JMS-a u skladu s njihovom javnom funkcijom.
Betcheva ističe kako je neophodno da svi društveni akteri, a prioritetno politički predstavnici podupru napore na osiguranju adekvatnog statusa JMS-a s obzirom na njihovu ulogu u demokratizaciji i reformskim procesima koji u kontekstu zemalja zapadnog Balkana znače i približavanje članstvu u EU, kao i u pogledu artikuliranja javnog interesa, opće dobrobiti i osiguranja društvene kohezije.
Mišljenja je kako je to od posebnog značaja u zemljama čija je zbilja opterećena 'teškom prošlošću' kao što je to Bosna i Hercegovina, a u kojima JMS jedini može da bude servis svih građana, bez obzira na pripadnost po bilo kojem osnovu, te da promovira zajedničke civilizacijske vrijednosti i interese, kao i kulturnu raznolikost, duh zajedništva, razumjevanja i međusobnog uvažavanja, odnosno pripadnosti zajednici.
Rukovoditeljica Odjela međunarodnih poslova BHRT-a Lejla Babović smatra kako je BiH daleko od modela koji bi zadovoljio potrebe jednog modernog i razvojno orijentiranog JMS-a, te da izlaz iz tog i takvog stanja podrazumjeva odgovarajuću političku volju i kreiranje jedinstvenog i održivog modela na nivou BiH.
Podsjeća da je ranije zakonsko rješenje za finansiranje (način prikupljanja rtv-pretplate) 'isteklo' 2016. godine, te da aktuelno stanje karakteriziraju bilateralni ugovori radiotelevizija u FBiH (BHRT, RTFBiH) sa Elektroprivredom BiH, po kojem ovo javno preduzeće prikuplja pretplatu na dijelu teritorije koju pokriva, dok u RS-u to čine Pošte RS-a za potrebe RTRS-a.
Babović potcrtava kako je u tom kontekstu neophodno uspostaviti jedinstveni državni model, te osigurati puno poštivanje i primjenu zakona, kao i odgovarajuće izmjene i dopune zakonskog okvira koje podrazumjeva prelazak s analognog na digitalni signal.
U osvrtu na društvenu funkciju javnih emitera, Babović navodi kako se radi o izuzetno važnom segmentu u sklopu evropskog integracijskog procesa i 16 uvjeta mape-puta, te poglavlja 23/24/25 pristupa EU, uključujući i rezolucije VE kojima država garantira neovisnost javnih servisa.
Predsjednica Programskog savjeta makedonske RTV Smilka Janeska-Šarkanjac navodi kako je situacija u Sjevernoj Makedoniji jednako loša kao i u ostalim zemljama zapadnog Balkana, te da temeljni problem kao i drugdje predstavlja nedostatan budžet, te prevelika regulacija (10-tak zakona tangira rad RTV-a).
Pojašnjava da, iako su u zvanično nezavisni, moraju Vladi da šalju izvještaj o utrošku sredstva, uključujući razne vrste transakcija, investicija..., što smatra određenim oblikom pritiska.
U osvrtu na model finansiranja, Janeska-Šarkanjac navodi da se do oktobra 2017. godine finansiranje oslanjalo na radiodifuznu taksu, a da je nakon toga osigurano putem budžeta (0,8 posto od Budžeta 2018. i 2019, 0,9 posto 2020. i jedan posto 2021. godine i nadalje).
Zamenik generalnog direktora RTV Vojvodine Jožef Klem izjavio je kako ova rtv predstavlja specifičan JMS, budući da proizvodi program na 16 jezika, a što u konačnici znatno poskupljuje njene usluge.
Kazao je kako je način finansiranja ove rtv kuče identičan finansiranju RTV Srbije iz dva izvora - putem takse koja se naplaćuje putem Elektroprivrede i iznosi dva eura po jednom elekričnom mjerilu/satu, a drugi dio podrazumjeva izdvajanje iz Budžeta, što na nivou Srbije iznosi oko četiri milijarde dinara (oko 30 milina eura).
U Crnoj Gori je situacija u pogledu statusa JMS-a drugačija, o čemu u izjavi za Fenu svjedoči generalni direktor RTCG Božidar Šundić, koji ističe da je u njegovoj zemlji zastupljen dualni sistem finansiranja - iz budžeta i putem marketinga.
Nadalje, navodi kako raniji pokušaj finansiranja putem pretplate nije uspio, te da je država 2016. godine donijela novi zakon prema kojem se izdvaja 0,30 posto bruto društvenog dohotka, odnosno oko 13 miliona eura na godišnjem nivou. Usto, je država Crna Gora osigurala 21 milion eura za proces digitalizacije, čija je prva faza realizirana.
Šundić precizira kako su ta sredstva trenutno dostatna za stabilno funkcioniranje nacionalnog javnog servisa - tri tv-kanala, dva radijska i jedan portal, te da se, usto, na bazi marketinga prihoduje oko milion eura godišnje.
Regionalni sastanak U Sarajevu okupio je pet interesnih grupa iz svake zemlje, uključujući menadžment nacionalnih javnih servisa i njihova upravna tijela, predstavnike vlada/parlamenata, nacionalne medijske regulatore i predstavnike relevantnih nevladinih organizacija.
Između ostalog, sudionici konferencije su u sklopu tri panela anlizirali različita pitanja koja se tiču održivosti različitih pristupa finansiranju u nacionalnom kontekstu, uključujući četiri izvora i to: finansiranje putem takse, iz budžeta, marketinga/reklama i naplate od kablovskih operatera koji emituju program.
(FENA) E. F.
