prijava
SARAJEVO, 9. maja (FENA) - Tokom posljednjih 16 mjeseci zemlje zapadnog Balkana apsolutni su prioritet za Evropsku uniju, ali reforme u zemljama bit će važne za napredak, kazao je danas direktor u Generalnoj direkciji za politiku susjedstva i pregovore o proširenju pri Evropskoj komisiji Christian Danielsson.
On je bio jedan od govornika na panelu nazvanom "Promocija investicija i poboljšanje životnih standarda na zapadnom Balkanu kroz evropske integracije" organiziranom u okviru trećeg dana Godišnjeg sastanka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Sarajevu.
Naglasio je da je upravo ovaj region bio tema brojnih organiziranih sastanaka, a bio je i predmet posebnih strategija Evropske komisije koje su jasno obrazlagale šta su to prioriteti šest zemalja zapadnog Balkana kako bi napredovale na putu ka Evropskoj uniji.
Prioritete je klasificirao u tri skupine u okviru kojih su vladavina prava te izgradnja pravnog sistema koji će biti funkcionalan u smislu borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, ali i jačanje demokratskih institucija.
Kao drugi element izdvojio je ekonomske reforme koja trebaju doprinijeti većem rastu ekonomija, a treći segment za koji je kazao da uvijek mora biti u listi prioriteta je proces pomirenja.
- Potrebno je prihvatiti historiju koju ima ova region, a upravo suočavanje s prošlošću biti jedan od elemenata koji će biti važan i pažljivo posmatran - naglasio je Danielsson.
Najavio je da će Evropska komisija uskoro predstaviti novi izvještaj o stanju evropskih integracija zemalja zapadnog Balkana, ali i dati načine kako nastaviti integracije u budućnosti.
Ponovio je da su vrata Evropske unije otvorena, te da postoji obostrana zainteresiranost za priključenje, ali potrebno je raditi na refrorma u oblasti obrazovanja, regionalnoj saradnji, ekonomskom i infrastrukturnom uvezivanju i osiguranju povećanja investicija u šest zemalja zapadnog Balkana.
- Međutim, tu su pitanja koja otežavaju provođenje ovih ciljeva između pojedinih zemalja, a mislim da je to najviše vidljivo u odnosima između Srbije i Kosova na čemu je potrebno raditi i tome će se morati posvetiti više pažnje - zaključio je Danielsson.
Jedan od govornika na ovom panelu bio je i ministar finansija Republike Hrvatske Zdravko Marić koji je kazao da ta zemlja može biti primjer procesa priključenja jer će ove godine napuniti šest godina od kada je punopravna članica Evropske unije.
Govoreći o brojnim beneficijama koje je zemlja imala nakon okončanja procesa priključenja posebno je izdvojio održivi i konstantni ekonomski rast.
Napomenuo je da se u procesu priključenja ne radi se samo o tehničkom ispunjavanju uvjeta iz svih 35 poglavlja, u suštini radi se o sistemskim promjenama unutar smog društva i ekonomija, ali najvažnije da svi izvan EU budu sigurni u to da sve što je praksa u Njemačkoj bit će i u Hrvatskoj.
- Pozitivni efekti bit će vidljivi u svakoj od zemalja, jer dok god država ispunjava određene kriterije i unapređuje stanje u zemlji već će to biti veoma snažan signal za strane investitore - zaključio je Marić.
O važnosti regionalnog povezivanja i puta ka Evropskoj uniji govorila je generalna tajnica Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu istaknuvši da sadašnje zemlje članice ističu da je prva stvar koju su osjetile nakon priključenja bilo povećanje izvoza.
Cijeli region zapadnog Balkana ima 18 miliona stanovnika, podijeljene, naglašava Bregu, zemlje imaju manju šansu da uspiju jer su u pitanju male ekonomije, a svaka od ekonomija ima svoje probleme, ali zajednički bi mogle činiti zanimljivo tržište zato je regionalna saradnja mnogo važna.
- Uskoro ćemo objaviti novi balkanski barometar koji je pokazao da se nakon četiri godine mijenja javni stav na zapadnom Balkanu. Sada 56 posto građana ovog regiona vjeruje da su evropske integracije dobre za poboljšanje života, ali 70 posto njih vjeruje da bi do ostvarenja tog cilja prije dovela regionalna saradnja - kazala je Bregu.
Kako je istaknuto napravljeni su značajni koraci te je ovaj region postao mnogo privlačniji stranim investitorima nego je bio prije pet godina zbog čega treba nastaviti u tom smjeru.
Evropska komisija organizirala je ovaj specijalni panel jer je ocijenjeno da će 2019. biti ključna za budućnost Evropske unije i obilježit će se godina dana od pokretanja Strategije Evropske unije za zapadni Balkan.
Uz visoke predstavnike iz privatnog sektora, zemalja članica EU-a i Evropske komisije, te finansijskih institucija ovaj posebni događaj imao je za cilj istražiti u interaktivnom formatu zašto i kako su evropske integracije prilika za povećanje ulaganja na zapadnom Balkanu.
BiH zemlja je domaćin Godišnjeg sastanka Odbora guvernera EBRD-a, kao i drugih paralelnih aktivnosti poput investicijske konferencije i biznis foruma, kojima prisustvuje više od 3.000 učesnika.
(FENA) E. F.
