prijava
LONDON, 13. marta (FENA) - Europske vlade su suučesnici u sistematskom, nezakonitom i često nasilnom odvraćanju tisuća tražitelja azila i njihovom kolektivnom protjerivanju u bijedne i nesigurne izbjegličke kampove u Bosni i Hercegovini, tvrdi Amnesty International u danas objavljenom izvješću.
Izvješće pod nazivom «Gurnuti na rub: Nasilje nad izbjeglicama i migrantima i njihovo zlostavljanje duž balkanske rute» opisuje kako europske vlade – koje daju prioritet graničnoj kontroli umjesto pridržavanju međunarodnog prava - ne samo da ignoriraju nasilne napade hrvatske policije, već i financiraju njihove aktivnosti. Pri tome, one potiču rastuću humanitarnu krizu na rubu Europske unije.
„Da bi se razumjeli prioriteti europskih vlada, treba samo slijediti novac. Njihovi financijski doprinosi za humanitarnu pomoć su znatno manji nego sredstva koja obezbjeđuju za sigurnost granica, uključujući opremanje hrvatske granične policije, kao i potporu njihovih plaća,” rekao je Massimo Moratti, direktor za istraživanja u Europskom uredu Amnesty Internationala.
„U međuvremenu, ljudi koji bježe od rata i progona i koje hrvatska policija tuče, pljačka i nasilno vraća u pravnu neizvjesnost, ostavljeni su na nemilost slabog sustava azila u Bosni i Hercegovini.”
Trenutačno se oko 5.500 žena, muškaraca i djece nalazi u Bihaću i Velikoj Kladuši, dva bosansko-hercegovačka gradića blizu hrvatske granice, gdje žive u nekadašnjim napuštenim tvornicama bez osnovnih uvjeta za život. Bosna i Hercegovina im ne može ponuditi zaštitu, niti adekvatne uvjete za život, a improvizirani su kampovi nehigijenski, u njima nema tople vode, neophodne zdravstvene skrbi, niti dovoljno hrane, navodi se u Izvješću Amnesty Internationala.
Žena iz Afganistana s kojom je Amnesty International razgovarao je rekla: „Nemamo dovoljno hrane za nahraniti cijelu obitelj, osobito djecu. Ona su stalno gladna.”
Birokratske zapreke, neadekvatna pravna pomoć i ograničeni administrativni kapaciteti u Bosni i Hercegovini znače da je malo vjerojatno da će zahtjevi za azil potencijalnih tražitelja azila biti obrađeni tu. Većina će pokušati nastaviti put ka drugim europskim zemljama.
Međutim, taj put nije lagan. Nakon što prvo uđu u Europsku uniju preko Grčke i Bugarske, gdje ih je sustav azila već iznevjerio, ljudi izlaze iz EU-a i nastavljaju put preko Balkana. Da bi stigli do Slovenije ili Italije, gdje počinje schengenski režim slobodnog kretanja, moraju prijeći guste hrvatske šume, brze rijeke i, na nekim mjestima, aktivna minska polja, navodi se dalje u Izvješću.
U prvih deset mjeseci 2018. godine, najmanje se 12 ljudi utopilo na zapadnom Balkanu, većina dok su pokušavali prijeći granicu iz Hrvatske u Sloveniju. Desetci su stradali na druge načine. Jedna mlada žena iz Afganistana ispričala je Amnesty Internationalu kako je, vidjevši medvjeda u šumi u Hrvatskoj, žena s kojom je putovala pobacila. „Toliko se uplašila da je rodila mrtvu bebu. Bila je u šestom mjesecu trudnoće.”
Oni koji se usude ovako putovati često se suoče sa odvraćanjem i kolektivnim protjerivanjem na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Takve mjere su obično propraćene nasiljem i zastrašivanjem, a zahtjevi onih koji traže međunarodnu zaštitu se ne uzimaju u razmatranje.
Gotovo su svi u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši nasilno vraćeni u Bosnu i Hercegovinu iz Hrvatske ili Slovenije, dok je čak jedna trećina ispitanika doživjela nasilje u rukama hrvatske policije. Mnogi su opisali kako su ih tukli, ukrali im dokumente i osobne stvari, što upućuje na sustavnu i smišljenu politiku hrvatskih organa vlasti koja ima za cilj sprječavanje budućih pokušaja ulaska u zemlju, stoji u Izvješću Amnesty Internationala.
Jedan mladić iz Gaze ispričao je Amnesty Internationalu što se dogodilo kada je njega i još devetoricu drugih uhvatila policija. „Odvezli su nas do granice s Bosnom. Natjerali su nas da jedan po jedan izađemo iz auta i počeli nas tući pendrecima,” kazao je.
Zatim je opisao kako su ih po licu poprskali nečim što misli da je bio suzavac (pepper spray): „Ništa nisam mogao vidjeti. Oči su me pekle. Onda su nam naredili da odlazimo i ne vraćamo se u Hrvatsku“.
Sami iz Alžira ispričao je Amnesty Internationalu kako su njega i skupinu drugih ljudi maskirani policajci jednog po jednog odveli i natjerali da stoje u krugu i tukli ih pendrecima i baseball palicom. „Onda su nam uzeli novac i mobitele i rekli da idemo ka Bosni,” kazao je.
Drugi čovjek je opisao kako im je hrvatska policija oduzela cipele, toplu odjeću i vreće za spavanje, te ih prisilila da kilometrima bosi pješače kroz ledene rijeke i potoke prema bosanskoj granici. Ova su se vraćanja redovito događala noću i u osamljenim područjima izvan redovnih graničnih prijelaza.
Ljudi koji su uhvaćeni u Italiji i Sloveniji često su podvrgavani lančanom odvraćanju, po kratkom postupku predavani hrvatskoj policiji i silom protjerivani natrag u kampove u Bosni i Hercegovini, a da njihovi zahtjevi za azil nisu ni razmatrani.
Kako broj navoda o nasilnim odvraćanjima na granicama raste, hrvatski organi vlasti sve češće pokušavaju obeshrabriti javni nadzor nad migracijskim mjerama. Blokiraju se pokušaji hrvatskih javnih institucija da nadziru migracijske prakse na granici, a organizacije koje se bave pravima migranata i izbjeglica na meti su organa vlasti, upozorava Amnesty International.
Volontere nevladinih organizacija maltretiraju, policija ih satima drži bez formalnih optužbi i prijeti im se kaznenim prijavama. Ministarstvo unutarnjih poslova je čak neke organizacije optužilo da ljudima pomažu pri neregularnom ulasku Hrvatsku. To zastrašujuće djeluje na sve one koji rade na pružanju potpore izbjeglicama.
Usprkos ovim uznemirujućim postupcima na granici, Europska unija je nastavila dodjeljivati značajna sredstva za pomoć sigurnosnoj infrastrukturi hrvatske granice. EU također uporno ignorira neuspjehe europskog sustava azila koji ova putovanja čine nužnim. „Kako se snijeg bude topio i temperature rasle, tako će rasti i broj ljudi koji pokušavaju prijeći u Hrvatsku. Budući da je Bosna i Hercegovina loše opremljena za dolazak sve većeg broja ljudi koji traže zaštitu, moraju se preduzeti mjere kako bi se izbjegla humanitarna kriza na rubu Europske unije,” izjavio je Massimo Moratti.
„Europski lideri više ne mogu prati ruke od odgovornosti za kontinuirana kolektivna protjerivanja duž balkanske rute koja su posljedica njihove odlučnosti da osiguraju granice Unije bez obzira na ljudske žrtve”, navodi Amnesty International u danas objavljenom Izvješću.
(FENA) B. D.
