Ekonomija     | 11.03.2019. 13:37 |

Na obalama Drine proizvodnja hladno presovanih jestivih ulja  

FENA Elma Geca

GORAŽDE, 11.marta (FENA) - Gornje Podrinje prepoznatljivo je po svojim prirodnim potencijalima, međutim, oni nisu dovoljno iskorišteni. Šansu za razvoj poljoprivrede u ovom dijelu BiH kroz proizvodnju žitarica i uljarica prepoznala je Lejla Karović – Kersting, Ustikoljanka sa adresom u Frajburgu, u njemačkoj pokrajini Švarcvald.

Kroz zakup napuštenih parcela u Goraždu, Novom Goraždu i Čajniču, Lejla je odlučila pokrenuti ekološku proizvodnju  suncokreta, lana, tikve uljarice i ćurekota te njihovu preradu u hladno presovana jestiva ulja.

Po završetku medrese, Lejla je u Egiptu studirala teologiju i arapski jezik, potom jedno vrijeme živjela i u Maleziji. U Njemačkoj je završila studij islamologije, gender studies i germanistiku, a trenutno radi kao samostalni prevodilac. Vanredni je docent Visoke katoličke škole u Frajburgu.

U razgovoru za Fenu ističe da ju je upravo studij teologije opredijelio na razmišljanje o odnosu ljudi prema zemlji.

- Oduvijek me je zanimala ekologija i sada je došlo vrijeme da to primjenim i u praksi, nakon što sam u Njemačkoj dobila priliku da se samoobrazujem u toj oblasti. Željela sam doprinijeti svom kraju, tako da sam 2017. godine u Goraždu registrovala i firmu 'Kersting d.o.o' i zasadila prve poljane suncokreta. Trenutno imam jednog stalno zaposlenog radnika a angažujem puno više njih u sezoni“ - pojašnjava ona, opisujući mašinu za presovanje hladnih ulja, dok cijedi sjemenke lana.

-Mašina je veoma vrijedna, prilično skupa i inovativna, a proizvodi je jedan čovjek u Njemačkoj. Posjeduje vlastiti hladnjak koji temperaturu presovanja održava do 40 stepeni. Može presovati 120 različitih sjemena u hladna ulja. Proces proizvodnje je različit, zavisno od sjemenki. Primjera radi, za laneno ulje potrebno je 3 kg sjemena da bih dobila 1 litar čistog ulja i proces traje od jedan i po do dva sata, dok suncokret ide brže jer su sjemenke krupnije - ističe Karović-Kersting.

Uz suncokret koji je zaštitni znak firme, na zakupljenim parcelama u Goraždu, Novom Goraždu i Čajniču, na ukupnoj površini od 13 hektara, sije se i lan, ćurekot te tikva golica, od kojih se dobijaju čista, ekološka hladno cijeđena ulja, a Lejla napominje da je kompletna biljka iskoristiva i da nema otpadaka.

-Zamisao moje cijele, kako je ja zovem, kružne proizvodnje je da od početka do kraja imamo korisnu sadnju, obradu, proizvodnju i prodaju koja nema nikakvih otpadaka. Ne koristi se ni voda tako da nema ni otpadne vode, sva ova sačma je poslije hranjiva tako da se ona može pretvoriti u brašno ili davati životinjama za bolje davanje mlijeka ili kokama za nošenje jaja. Tikvu golicu smo isto tako stavili u proizvodnju. Sjemena koja sam naumila da presujem, mi ih i sadimo tako da će ove godine nakon što smo uradili pokus, zasaditi ćurekot. Što se tiče divljnih proizvoda sabran je šipurak, isto tako pravimo ulja. Bazna su ulja koja mi imamo, pravimo macarate odnosno sa kantarionom, bijelim lukom ili suhom žarom primjera radi. Ljudi trebaju znati da to nisu ulja za prženje, već se koriste kao dodatak jelima ili na druge načine - dodaje Lejla Karović-Kersting naglašavajući da je kvalitet proizvoda najbitniji.

Svoje proizvode za sada plasira poznatim kupcima u BPK i široj regiji, a uz bh. tržište koje tek planira osvojiti, želja joj je da certificira svoje proizvode kako bi oni svoje mjesto mogli pronaći i na tržištu Evropske unije. Nažalost, ističe da nije pošteđena birokratskih prepreka kako bi mogla unaprijediti svoju proizvodnju, a ne može se pohvaliti ni podrškom nadležnih institucija.

- Potrebna je saradnja sa institucijama prvenstveno da bi mi se olakšao uvoz sjemena prije svega ekoloških jer tu nailazim na više kočnica, prepreka i problema, od ustanova koje stanu na put s pravom uvoženja sjemena. Nije dovoljno da sam registrovala firmu kao d.o.o, podrazumijeva se da kao mogu sve uvoziti ili izvoziti, zato plaćam dažbine, međutim drugi stepen je da ste registrovani kao neko ko ima pravo na uvoz sjemena. Kada eventualno prevaziđete 15 postavljenih uslova, onda se postavlja pitanje je li to sjeme koje želite uvesti na sortnoj listi. Nije institucija ta koja rješava tu prepreku nego je ja moram privatno molbama, zahtjevima u nedogled rješavati. Veliki je to problem. Sada bih trebala posijati pšenicu ekološku koju nisam uspjela uvesti, tako da će brojni dulumi koje ja iznajmljujem od ljudi, ostati neposijani. Nije dovoljna moja želja i investicija, ako ne dobijam podršku - zaključuje Karović -Kersting.

(FENA) L. A.

Vezane vijesti

Radnici kompanije Emka Bosnia formirali sindikalnu organizaciju

Vrijedna oprema za Civilnu zaštitu Grada Goražda i Općine Foča u FBiH

U Goraždu i dalje negativan prirodni priraštaj  

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo