Kultura     | 19.01.2019. 13:30 |

Forenzička i psiholingvistika otkrivaju plagiranje, depresiju, lažna svjedočenja

FENA Nermina Omerbegović

SARAJEVO, 19. januara (FENA) - Kada se govori o lingvistici, obično se zadrži na tome da je to nauka o jeziku i govoru, dok je često zanemarena činjenica da unutar ove nauke postoje brojne grane primijenjene lingvistike. Docentica na Odsjeku za anglistiku Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Nejla Kalajdžisalihović, koja između ostalog proučava psiholingvistiku i forenzičku lingvistiku, govorila je za Fenu o praktičnoj upotrebi i mogućnostima koje pružaju te grane primijenjene lingvistike.

Razgovarala: Nermina Omerbegović

Ona naglašava da se lingvistika ne bavi samo proučavanjem govora te da su brojne grane primijenjene lingvistike u manje razvijenim zemljama zanemarene jer često nedostaje skupa oprema za istraživanje, ali i iz razloga što je teži put onaj koji od istraživača zahtijeva rad na terenu.

Govoreći o psiholingvistici i forenzičkoj lingvistici, kao granama lingvistike koje proučava, podvlači da je za razliku od psiholingvistike koja je kao interdisciplinarna grana lingvistike odavno prisutna u udžbenicima i enciklopedijama lingvistike, forenzička lingvistika relativno mlada disciplina koja postaje popularnija s pojavom elektronskog teksta i softverskih aplikacija koje se bave stilometrijom.

Psiholingvistika, ističe Kalajdžisalihović, uglavnom se bavi izučavanjem razumijevanja i produkcije jezika, usmene i pismene, na jednom ili više jezika.

- Mnogo se bavi greškama u produkciji jezika i razmatra zbog čega dolazi do njih pa se samim time bavi istraživanjima ljudskog mozga i 'mentalnog leksikona'. Naravno, ova istraživanja okupljaju naučnike i stručnjake iz prakse iz različitih disciplina (psihologe, lingviste, ljekare, logopede) - navela je.

Također, dodaje da psiholingvistika na poseban način analizira usvajanje prvog i drugog jezika, multilingvizam, vezu između poznavanja gramatičkih pravila i njihove upotrebe, prirodu jezika i drugo. Razmatra i ulogu govora i pisanja u nošenju s nekom traumom. Od vedrijih tema, psiholingvistika se bavi ulogom maternjeg jezika pri usvajanju jezika, usvajanjem stranih jezika, jezikom blizanaca i drugo.

Poveznicu između psiholingvistike i forenzičke lingvistike, smatra Kalajdžisalihović, predstavljaju veoma interesantni primjeri i slučajevi koji su se zaista desili, a koji su bili inspiracija lingvistima da se bave istraživanjima na određenu temu.

Riječ "forenzika" asocira na krimi serije, knjige u kojima se počinilac otkriva na osnovu pisanog traga, te je Kalajdžisalihović komentirala i koliko su to realne situacije te da li se može ta grana lingvistike primijeniti u, primjera radi, otkrivanju plagijata ili kopiranju književnog i naučnog djela.

- Naslovi poput 'Napisao je tačku umjesto zareza, po tome su otkrili ubicu' služe samo da privuku pažnju. Bilo bi veoma neozbiljno reći da forenzička lingvistika na taj način dolazi do rezultata. Naprimjer, Gerald R. McMenamin i John Olsson detaljno objašnjavaju postupak istraživanja i donošenje zaključaka u slučajevima kada jedna riječ upućuje na autora poruke - mišljenja je Kalajdžisalihović.

Kada je riječ o kopiranju teksta književnog ili naučnog djela, naglašava da je moguće utvrditi da je došlo do određenog stepena kopiranja ukoliko se radi o tekstu na istom jeziku, dok je plagijat nastao prevođenjem teže utvrditi.

- Opet, sam termin 'plagijat' je problematičan. S tim u vezi, vratit ću se na psiholingvistiku jer se ova grana lingvistike također bavi, pri spontanom pisanju ili govoru, svjesnom i nesvjesnom upotrebom riječi koje su struci poznate kao punoznačne i nepunoznačne riječi. Autori teksta, barem kada je u pitanju objavljeni broj naslova na engleskom jeziku i korpusu na engleskom jeziku, manje pažnje obraćaju na upotrebu nepunoznačnih riječi (npr. zamjenica) pa se u profiliranju autora i razmatranju teksture teksta možemo u nekim slučajevima posebno posvetiti analizi frekvencije riječi i mjesta na kojima se pojavljuju ili ne pojavljuju nepunoznačne riječi. Mnogo radova je napisano samo o zamjenici za prvo lice jednine ("I") - istaknula je.

Kalajdžisalihović navodi da kada se govori o plagijatu treba imati u vidu da je on rezultat namjere, te da je intelektualno nepoštenje u kontekstu plagiranja i pojava koja se veže za stav autora prema drugom autoru/autorima u različitim kulturama. Tako u posljednje vrijeme raste broj tzv. "predatorskih časopisa" upravo zbog toga što se manipulira povjerenjem, a tu su i "pisci iz sjene".

- Radi se o tome da je došlo do zasićenja kad je pisanje u pitanju, a Steven Pinker čak ide do te mjere da pisanje tretira kao proces koji nije u ljudskoj prirodi. S tim u vezi, (akademsko) pisanje je vještina i podrazumijeva sposobnost integriranja prethodnih istraživanja u vlastiti kontekst. Nije nepoželjno da naučni radovi sadrže "činjenice, ideje, koncepte i teorije preuzete iz drugih izvora tehnikama citiranja, parafraziranja, sažimanja ili kratkog osvrta" (Campbell, 1990) - ističe ona.

Kada je riječ o lažnim svjedočenjima, Kalajdžisalihović naglašava da se u psiholingvistici i forenzičkoj lingvistici mnogo pažnje posvećuje i neverbalnoj komunikaciji. 

- I forenzička lingvistika i psiholingvistika interdisciplinarne su grane lingvistike, povezane su i mogu se osloniti jedna na drugu. Posebno zanimljive za rezultate u forenzičkoj lingvistici su sociolingvistika i neurolingvistika. Forenzička lingvistika analizira kontekst u kojem je tekst nastao te se bavi profiliranjem potencijalnog autora poruke ili teksta, a teorijske postavke psiholingvistike nastale nakon analize brojnih slučajeva pacijenata koji se bore s različitim problemima mogu da posluže kao smjernice - ustvrdila je.

Kalajdžisalihović također podvlači da se u forenzičkoj fonetici analizira i uticaj alkohola na govor (Künzel i Eysholdt, 1992). Prema tome, jezička produkcija ili njen nedostatak može pomoći u dijagnosticiranju nekih bolesti.

- Što se tiče psiholoških promjena, James Pennebaker je utvrdio da su ljudi koji često koriste zamjenicu za prvo lice jednine skloniji depresiji, dok se u nekim drugim radovima iz ove oblasti pominje i grafologija iako prema nekim autorima grafologija nije predmet forenzičke lingvistike (Olsson, 2008) - istaknula je.

Tako naprimjer, prema proučavanjima Pennebakera na korpusu poezije pisane na engleskom jeziku (Striman i Pennebaker, 2001), pojašnjava Kalajdžisalihović, korištenje zamjenice "ja" ("I") u poeziji može da bude indikator osjećaja podređenosti, depresije ili orijentiranosti na sebe. Poezija koja je analizirana u njegovom istraživanju je i poezija Silvije Plat (1932-1963).

Nejla Kalajdžisalihović također ističe da se metodologija istraživanja za forenzičku lingvistiku još uvijek razvija i da je prilično raznolika, dodavši da su mnogi lingvisti u početku zaključke donosili na osnovu intuicije a takvi zaključci se ne mogu potkrijepiti na sudu.

Forenzička lingvistika ipak ima različita rješenja na osnovu kojih se mjeri prisustvo ili odsustvo jezičkog materijala. Mogućnost donošenja zaključaka o profilu nekog dokumenta tako se može uraditi ukoliko se ima dovoljan broj riječi koje se ubacuju u softver za analizu.

Neki od primjera upotrebe forenzičke lingvistike su i analiza pisama, npr. prijetećih pisama, u kojima se ponekad nalaze inicijali ili skraćenice na osnovu kojih se može ili ne može saznati ko je autor - da li je riječ o osobi ili organizaciji, te zašto je autor upotrijebio određeni inicijal.

Sagovornica Fene navodi da, prema Johnu Olssonu, postoji razlika između lažnih i autentičnih oproštajnih pisama. Autentična oproštajna pisma najčešće karakterizira nesređenost misli autora i užurbanost da se uspije kazati sve ono što se u tom trenutku smatra važnim. Osobe koje namjeravaju da počine samoubistvo rijetko će se u oproštajnom pismu izvinjavati zbog svoje odluke te su u potpunosti zaokupljeni svojim mikrosvijetom. Ovakva pisma najčešće su pisana rukom, što je na osnovu korpusa na engleskom jeziku potvrdio Olsson analizirajući slučajeve samoubistva u londonskoj podzemnoj željeznici.

Nejla Kalajdžisalihović diplomirala je engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 2005. godine. Lingvistikom se počela baviti 2008. godine na postdiplomskom studiju. U martu 2010. godine stekla je certifikat iz uvoda u forenzičku lingvistiku pri Institutu za forenzičku lingvistiku u Velsu, Velika Britanija. Stepen doktora lingvističkih nauka stekla je 2015. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Objavila je više naučnih članaka, prevoda, kratkih članaka i priloga te učestovala u međunarodnim konferencijama i radionicama. Područja interesovanja su joj savremeni engleski jezik, psiholingvistika, forenzička lingvistika i engleski jezik u zrakoplovnom saobraćaju.

(FENA) L. A.

Vezane vijesti

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo