ZAGREB, 28. listopada (FENA) - Sjećanje na Jasenovac opterećeno je konfliktnim ratnim nasljeđem Drugog svjetskog rata, koje predstavlja nepremostivu prepreku odlučnom suočavanju suvremenog hrvatskog društva s vlastitom prošlošću, ističe se u analizi u novom broju časopisa "Polemos".
To u određenoj mjeri potvrđuju i analize anketa posjetitelja Javne ustanove Spomen-područja Jasenovac, iako su njihovi dojmovi značajno pozitivniji od stavova izrečenih u političkoj javnosti, kaže se u članku i dodaje da stalni postav godišnje obiđe oko 12-13 tisuća osoba, najviše mladih.
Konfliktno ratno nasljeđe Jasenovca bazirano je na politici selektivnog sjećanja jugoslavenskog režima, koja je isticala Jasenovac, a prešućivala masovne zločine poput Bleiburga i Križnog puta, ističe autorica Andriana Benčić, kustosica u Javnoj ustanovi Spomen-područja Jasenovac.
To je nasljeđe rezultiralo manipulacijom brojem žrtava Jasenovca i dio je "ratova sjećanja" na jugoistoku Europe koji traju od Drugog svjetskog rata. To se nasljeđe bitno razlikuje od konfliktnih sjećanja na ratove u zapadnoj Europi.
Autorica ističe da su poslijeratna zapadna društva iskusila desetljeća učenja o holokaustu i njemački model suočavanja s prošlošću, te brojne filmove i serije koji tematiziraju nacističke zločine i holokaust.
Za razliku od njih, bivše socijalističke i komunističke zemlje, među kojima je Hrvatska istaknuti primjer, nastavile su svjedočiti svojevrsnim "ratovanjem sjećanjima na ratove", koji su doveli su do novog nasilja i novih ratova.
U tom pristupu, koji je dominantan u jugoistočnoj Europi, potpuno je izostavljen spomen na civilne žrtve međuetničkog nasilja, među kojima su bile mnoge žrtve ustaškog krvoprolića, koje su prenaglašene, i partizanskog krvoprolića, koje su prešućene.
Nakon raspada socijalističke Jugoslavije, u Hrvatskoj nije došlo do procesa suočavanja s prošlošću nego je uslijedio novi agresorski rat, sa čijom su neizbježnom ratnom propagandom ponovno prizvani u sjećanje dugo vremena utišavani narativi iz prošlosti, kaže autorica.
Danas, više od dvadeset godina nakon završetka Domovinskog rata, manipulacije i kontroverze nastavljaju okruživati tragediju Jasenovca i biti nepremostiva prepreka odlučnom suočavanju suvremenog hrvatskog društva s vlastitom prošlošću.
Tako, umjesto da postane mjesto mira i mogućeg pomirenja, Jasenovac ostaje najizraženijim simbolom konfliktnog nasljeđa Drugog svjetskog rata i poraća, naglašava Benčić, prenosi Hina.
(FENA) C. K.