prijava
SARAJEVO, 24. oktobra (FENA) - Bošnjačka zajednica kulture "Prepororod“ danas je organizirala promociju XII kola edicije Bošnjačke književnosti u 100 knjiga, a riječ je o ediciji zasnovanoj 1995. godine kao nastojanju da se predstave najreprezentativnija djela bošnjačke književnosti, od usmene, preko starije, pa sve do savremene produkcije u književnom životu Bošnjaka.
Predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Senadin Lavić naglasio je da je edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga jedan od najznačajnijih izdavačkih projekata u historiji bošnjačke pismenosti.
- Ona predstavlja onu vrstu važnih izdavačkih pregnuća koja su od temeljne važnosti za kulturu svakog naroda. S ovom edicijom Bošnjaci prezentiraju vlastitu spisateljsku produkciju u kojoj se sabira prepoznatljiva književna povijest bošnjačkog bića iskazana u bosanskom jeziku, ali i na drugim jezicima kojima su Bošnjaci pisali – istakao je Lavić.
Kako je ocijenio, ovo je veličanstvena, evidentna niska bisera bošnjačkog kulturnog postojanja.
- Ona se mora respektirati, a ničim se ne može poricati i ignorirati. Uz filozofiju i znanost, književnost je ponos i pokazatelj postojanja svakog naroda na vrhunskoj razini - naglasio je Lavić.
Na današnjoj promociji moglo se čuti da prije pojavljivanja edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga, Bošnjaci nisu imali obuhvatan presjek književnog stvaralaštva, od srednjovjekovlja i usmene književnosti, preko alhamijado i divanske književnosti pisane na orijentalnim jezicima pa sve do savremene književne produkcije.
Predsjednik matičnog odbora BZK “Preporod” Sanjin Kodrić ističe da je edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga jedan od načina sistematiziranja i predstavljanja cjelokupne bošnjačke književne prošlosti.
To je, kako kaže, projekt s kojim Bošnjaci desetljećima kasne u odnosu na druge južnoslavenske narode.
- Edicija je zasnovana tako da u svakom od ukupno dvadeset planiranih kola u po pet knjiga predstavlja ključne pojave bošnjačke književne povijesti, i to kako ostvarenja iz starijeg te usmenog književnog stvaranja, tako i ostvarenja iz novije književnosti, uključujući i našu savremenost. U tom smislu, edicija afirmira i neke u međuvremenu zaboravljene pisce i njihova ostvarenja, a koji su imali vrlo važnu ulogu u povijesnorazvojnim procesima bošnjačke književnosti – precizirao je Kodrić.
Urednik edicije Irfan Horozović objasnio je da je potreba za jednom ovakvom edicijom bila historijska. Riječ je o, kako je potcrtao, reprezentativnoj ediciji koja predstavlja najvažnija djela i autore bošnjačke književnosti na jednom mjestu.
Ipak, on ističe da put do jedne ovakve edicije nije bio jednostavan.
Prisjeća se da je nakon agresije na BiH, kad je i pokrenuta edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga, vladao veliki entuzijazam i da je bilo očekivano da edicija bude publicirana relativno brzo. Međutim, pojavili su se, kako kaže, određeni problemi koji su utjecali na to da 23 godine nakon njenog pokretanja bude publicirano tek 12, od predviđenih 20 kola edicije.
- Pojavili su se problemi sa sufinansiranjem edicije, jer, naravno, ona ne može biti samoodrživa. Ti su problemi najviše utjecali na proces publiciranja - ističe Horozović.
(FENA) L. A.
