prijava
MOSKVA/ TBILISI, 9. augusta (FENA) - Prije tačno deset godina izbio je rat između Rusije i Gruzije u separatističkim regionima Južne Osetije i Abhazije. Ovaj kratki rat plaćen je stotinama života, desetinama hiljada raseljenih lica, a obje strane je ostavio u stanju zamrznutog konflikta, navode svjetski mediji, čije pisanje prenosi Radio Slobodna Evropa.
Mediji pišu kako su oštre riječi koje su razmijenjene i na desetu godišnjicu petodnevnog rata podcrtale osjećaj ranjivosti Gruzije i neprijateljstvo Rusije prema mogućnosti proširenja NATO-a do njenih granica.
Ako zdanju liberalnog svjetskog poretka danas prijeti kolaps - a prijeti - kada su njegovi stubovi počeli da slabe, pitanje je koje postavlja Washington Post (WP) i dodaje da mnogi te probleme vezuju za izbor predsjednika SAD Donalda Trumpa.
“Ipak, dok je Trumpov pristup 'Amerika na prvom mjestu' u svijetu značajno proširio pukotine u poretku, pa ih možda učinio i nepopravljivim, one su se pojavile mnogo prije njegovih djela, tvrdi WP i kao primjer navodi napad Rusije na Gruziju.
“Petodnevni rusko-gruzijski rat se navodno vodio oko spornih teritorija, ali je Putinova stvarna svrha bila geopolitička. Strahujući od Putinovih reakcija, NATO je tog proljeća odbio da ponudi Gruziji čak i smjernice za članstvo u savezu, ali je Putin bez obzira na to reagovao - kažnjavajući Gruzijce, upozoravajući druge i slanjem jasne poruke Zapadu - Rusija će silom ponovo uspostaviti svoju hegemoniju.”
List navodi i da je rusko-gruzijski rat uspostavio modus operandi koji je Putin koristio u Ukrajini tačno šest godina kasnije.
„Iako je Rusija izvršila agresiju, mnogi na Zapadu okrivili su druge, tadašnjeg gruzijskog predsjednika Mihaila Sakašvilija, predsjednika SAD-a Georga Busha i NATO, zbog "izazivanja" Putinove reakcije”, dodaje WP.
“Trumpova opčinjenost Putinom zapravo nije odstupanje. On slijedi poznati scenario. Deset godina kasnije nismo naučili prave lekcije iz ruske agresije”, zaključuje WP.
Za Wall street journal sjećanja na napad Rusije prenosi bivši gruzijski predsjednik Sakašvili koji se prisjeća da je tog dana 2008. godine, kao i mnogi drugi šefovi država, planirao da prisustvuje ljetnim Olimpijskim igrama u Pekingu.
“Otkazao sam svoj put nakon što su separatisti iz Rusije počeli da pucaju na gruzijske položaje na odcjepljenoj teritoriji Južne Osetije”, kaže Sakašvili i dodaje da je mnogo prije konvencionalnog napada na Gruziju, Rusija otvoreno podržavala separatističke militante, pokrenula cyber napade, i koristila dezinformacije kako bi se miješala u unutrašnje poslove suverenih država.
Sakašvili ocjenjuje i da mnogi gruzijski partneri na Zapadu nisu uspjeli da shvate da gruzijski sukob nije bio krajnji cilj Gruzije.
“Nakon višegodišnje agresije na post-sovjetskom prostoru, Rusija se sada direktno suočava sa Zapadom. Putin, kao i svi tirani, se nada da će osigurati svoj režim podrivanjem demokratije. I uspijeva. Kako Zapad može da odgovori? Pristupite Rusiji onakvoj kakva ona jeste. Putin neće prestati dok ne bude zaustavljen. On na ustupke Zapada gleda kao na znakove slabosti i traži još više”, kaže bivši gruzijski predsjednik.
On smatra i da Rusija stvara i održava zamrznute sukobe kako bi spriječila države koje teže da postanu članice Sjevernoatlantskog saveza da težnje i ostvare.
“Što se više Rusija suprotstavlja Zapadu, to Zapad snažnije treba da odgovori. Zapad ima tu dominantnu moć, ali ne uspijeva da je koristi. Sve dok se ovo nastavlja, odjek invazije na Gruziju je sve glasniji i glasniji.“
Okupacija 20 posto teritorija suverene Gruzije potkopala je sigurnost i mir u Evropi, smatra Tamara Beručašvili, gruzijska ambasadorka u Velikoj Britaniji, čije pismo prenosi The Guardian.
"Ove godine, deset godina od ruske vojne agresije koja se dogodila u augustu 2008. godine, Ruska Federacija nastavlja ilegalnu okupaciju i pripajanje gruzijskih područja Abhazije i Južne Osetije, potkopavajući međunarodno pravo i međunarodni sistem baziran na jasnim pravilima.
Osim toga, Rusija je blokirala humanitarni i međunarodni pristup okupiranim područjima, ugrožavajući ljudska prava i sigurnosnu situaciju na terenu, kršeći temeljna ljudska prava lokalnog stanovništva na dnevnoj osnovi. Stotine hiljada Gruzijaca ostaju interno raseljeni i suočeni su sa hapšenjima, maltretiranjem, pa čak i smrću zbog posjeta svojoj imovini, crkvama i groblju preko žičane ograde“, navela je u pismu ambasadorka.
"Zauzimanje 20 posto teritorije suverene Gruzije i neprestana vojna prisutnost ozbiljno potkopavaju sigurnost i mir u široj Evropi i zahtijevaju ozbiljan angažman međunarodne zajednice."
"Ruska invazija na Gruziju i okupacija njene teritorije je jasna demonstracija spremnosti Moskve da jednostrano precrta evropske granice silom i ospori pravo svojih suverenih susjeda da biraju svoju budućnost. Zapadni saveznici moraju da se zauzmu ne samo za Gruziju, već i za odbranu naših zajedničkih načela, vrijednosti i interesa", stoji u pismu.
The Times navodi da je Gruzija optužila Rusiju da pojačava svoju vojnu prisutnost na njihovom tlu, nakon što je Moskva upozorila da opredjeljenje susjeda za članstvo u NATO-u prijeti stvaranjem "užasnog sukoba".
"Ovo je rat protiv Gruzije, agresija, okupacija i otvoreno kršenje međunarodnog prava", rekao je predsjednik Gruzije Georgij Margvelašvili. "Agresorov apetit se samo povećao nakon invazije."
Oštre riječi koje su razmijenjene na desetu godišnjicu petodnevnog rata između dvije zemlje istakle su osjećaj ranjivosti Gruzije i neprijateljstvo Rusije prema mogućnosti proširenja NATO-a do njenih granica.
Ruski premijer Dmitrij Medvedev upozorio je u ponedjeljak kako bi namjera NATO-a da prizna Gruziju mogla obnoviti neprijateljstva.
„Možete li zamisliti što će se dogoditi ako se Gruzija pridruži vojnom bloku? To bi moglo izazvati strašan sukob", dodao je.
Uprkos javnoj podršci Gruziji, neke zapadne diplomate privatno izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti gruzijskog priključenja NATO-u. Vjeruju da savez ne bi mogao pružiti zaštitu u slučaju sukoba s Rusijom. Ugovor NATO-a i osnivanju obavezuje članice da napad na jednog saveznika tretiraju kao napad na sve, podsjeća Times.
(FENA) B. D.
