prijava
SARAJEVO, 11. februara (FENA) - Bosna i Hercegovina je nedjeljiva i cjelovita država ravnopravnih građana. Došlo je vrijeme da se prestane manipulirati kolektivnim, nacionalnim identitetima - poručili su danas uvodničari na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" o temi "Kakvo društvo i državu BiH hoćemo?".
Predsjednik Srpskog građanskog vijeća - Pokret za ravnopravnost građana Sretko Radišić izrazio je nezadovoljstvo događanjima u BiH i situacijom u kojoj se zemlja trenutno nalazi.
- Htjeli bismo brže izlaziti iz ovog stanja, kao i da BiH ide bržim putem napretka, srediti unutrašnje stanje te da, tako sređena, pokuša ubrzati euroatlantske integracije - kazao je.
Podvukao je da je došlo vrijeme da se građaninu i pripadniku bilo kojeg naroda u BiH posveti dužna pažnja te da se sve vlasti u BiH okrenu prioritetima, a to su ekonomski napredak i prosperitet BiH.
Predsjednik humanitarnog društva "La Benevolencija" Jakob Finci temu današnje sesije nazvao je "pitanjem svih pitanja" te kazao da se ovo društvo zalaže za ono za što su glasali u martu 1992. godine, a to je nezavisna i slobodna BiH, zemlja ravnopravnih građana i naroda.
- Nažalost, čini se da su najveće žrtve rata koji je iza nas građani koji su "nestali" iz BiH, a čak je postalo i uvrjedljivo ako bilo kome kažete da hoćete da budete građanin, jer morate pripadati jednom od tri velika "tora". Ako niste niti u jednom, onda ste "ostali", a ostali su oni koji su, izgleda, "zaostali" - smatra Finci.
Novinarima se obratio i predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Marinko Pejić koji je konstatovao da građani BiH nisu zadovoljni sadašnjim ustrojstvom države, niti svojim položajem. Tragičnom je ocijenio činjenicu da mladi ljudi odlaze iz BiH, jer, iako imaju završene fakultete i diplome, ovdje ne mogu naći zaposlenje.
- Potrebno je nešto mijenjati, a organizacije civilnog društva to pokušavaju veoma dugo - naglasio je Pejić, potcrtavši da bez države koja će osigurati ravnopravnost građana BiH, nema ekonomskog napretka.
Napomenuo je da ono čim je ovo društvo nezadovoljno jeste činjenica da u Republici Srpskoj (RS) sada živi desetina od nekadašnjeg broja Bošnjaka i Hrvata te da čak postoji naredba vlasti RS-a da se pripadnici tih naroda ne mogu vratiti u svoje prijeratne domove.
- Pokušavamo učiniti šta možemo u tom pogledu - kazao je i poručio da se Hrvatsko narodno vijeće zalaže se za cjelovitu BiH, ravnopravnu državu svih građana.
Generalni sekretar Vijeća kongresa bosanskih intelektualaca Emir Zlatar smatra da je potrebno vratiti se na primjenu Konvencije o temeljnim ljudskim pravima.
- Moraju se poštivati prava svih građana i naroda BiH, kao i nacionalnih manjina. Ako se implementiraju odredbe Konvencije i njenih protokola, onda će na površinu izaći koja su to nacionalna prava koja se trebaju štiti i na koji način, a ne da živimo 20 godina uz zloupotrebe onoga što se zove "etnički identitet" - poručio je.
Upravo zbog toga, dodao je Zlatar, Vijeće pristupa, zajedno sa svim ostalim nacionalnim i građanskim organizacijama, potpisivanju građanske deklaracije kojom se želi jasno kazati da temeljna prava čovjeka na cijeloj teritoriji BiH moraju biti zagarantirana ukoliko želimo ići naprijed.
Ocijenio je da su se događanja i politike iznijete tokom proteklih deset godina, pogotovo politike lidera Hrvatske demokratske zajednice Dragana Čovića i lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, potpuno neprihvatljivi.
- S tim BiH ne može ići naprijed - zaključio je Zlatar.
Predsjednik "Kruga 99" Adil Kulenović istakao je da je civilno društvo u BiH opredijeljeno za vrijednosti građanskog društva, jer je bez tih vrijednosti nemoguća afirmacija pojedinaca, kao ni produktivno zbližavanje svih ljudi na jednoj teritoriji.
- Ukoliko se ne prihvate vrijednosti građanskog društva, onda se ono kreće u pravcu fašizacije ili u pravcu totalitarizma - mišljenja je Kulenović.
Posebno je naglasio da će organizacije civilnog društva raditi na otklanjanju političkih posljedica udruženog zločinačkog poduhvata i međunarodnog oružanog sukoba, a to su etnička segregacija i podjela BiH.
(FENA) J. Č.
