Bosna i Hercegovina     | 28.01.2018. 11:30 |

U Sarajevu u toku Forum za tranzicijsku pravdu u postjugoslovenskim zemljama

FENA Vernera Jakupović

SARAJEVO, 28. januara (FENA) - Dvodnevni XI Forum za tranzicijsku pravdu u postjugoslovenskim zemljama u toku je u Sarajevu u organizaciji Inicijative za REKOM.

Skup je otvorio predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, a posvećen je razmatranju uticaja inicijativa nevladinih organizacija, mirovnih grupa, članova akademske zajednice i umjetnika na uspostavljanju tranzicijske pravde u zemljama nekadašnje Jugoslavije. Bit će razmotren i doprnos Haškog tribunala u sprečavanju poricanja zločina i odgovornosti te održana diskusija o pomirenju kao dijelu politike proširenja Evropske unije (EU) na područje zapadnog Balkana.

Otvarajući Forum, predsjedavajući Vijeća ministara BiH je podsjetio da proces tranzicijske pravde u Bosni i Hercegovini nije okončan ni 22 godine nakon završetka rata. Izrazio je bojazan da treba još dosta vremena za izgradnju društva u kojem će svi građani imati jednako pravo na pravdu.

- Iako je proteklih godina i vladin i nevladin sektor, uz značajnu pomoć međunarodne zajednice, uložio dosta napora da se riješe brojni slučajevi drastičnog kršenja ljudskih prava u ratnom i poratnom periodu, činjenica je da ne možemo biti zadovoljni ostvarenim rezultatima. Mislim prije svega na prvi mehanizam tranzicijske pravde, odnosno istraživanje i krivično procesuiranje ratnih zločina. Vijeće ministara BiH je krajem 2008. odobrilo Državnu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina s ciljem da se najsloženiji krivični predmeeti procesuiraju u roku od sedam, a preostali za petnaest godina. Od tada je prošlo devet godina, a prema procjenama Haškog tribunala, pred pravosuđem BiH je još više od hiljadu neprocesuiranih predmeta ratnih zločina, dok neka istraživanja navode da je oko pet hiljada osumnjičenih za ratne zločine i dalje na slobodi - rekao je Zvizdić.

 U međuvremenu, podsjetio je, zatražene su izmjene i dopune državne strategije, prolongirani su ranije utvrđeni rokovi za procesuiranje najkompleksnijih predmeta ratnih zločina, što je kod žrtava produbilo nepovjerenje u rad domaćih pravosudnih institucija. 

-Nedopustivo je da oni koji su u ratu bili žrtve zločina, koji su ostali bez članova svoje porodice ili su protjerani iz svojih domova, dvije decenije čekaju pravdu i stoga je njihovo nezadovoljstvo sasvim opravdano i razumljivo. Dodatni je problem što su mnogi osumnjičeni, optuženi, pa i presuđeni ratni zločinci spas pronašli u susjednim državama Srbiji i Hrvatskoj, gdje su i pored urgencija bh. pravosuđa, pošteđeni krivičnog progona - Zvizdićeve su riječi . 

Po njegovim daljnjim navodima, Vijeće ministara BiH ne može uticati na rad Tužilaštva i Suda BiH, već je obaveza institucija da osiguraju institucionalne kapacitete i novac, a ta podrška je proteklih godina stalno povećavana.

U prošlogodišnjem budžetu BiH, za rad državnog suda je izdvojeno 17, 2 miliona KM, za Tužilaštvo 13,1 milion KM i unatoč političkim opstrukcijama, uvijek su ispunjavani zahtjevi pravosudnih institucija BiH za dodatnim novcem.

- Zato smatram da od pravosudnih institucija imamo pravo tražiti da se ozbiljnije posvete procesuiranju ratnih zločina, ne zato što je to jedan od zadataka koji je pred BiH postavljen u procesu integracije u Evropsku uniju nego zato što to dugujemo žrtvama, ali i cijelom bh. društvu. U tom smislu je Vijeće ministara BiH otvoreno za svaku saradnju s organizacijama civilnog društva, cijenimo njihov ogroman angažman u istraživanju i dokumentiranju ratnih zločina i otkrivanju pune istine o bliskoj prošlosti bez koje nema zdrave budućnosti. Ipak pred svima nama je još puno posla jer ne smijemo prestati tražiti one koji se još vode kao nestali, moraju se osigurati sredstva za povratak svakog prognanika, pronaći način da se povratnicima omogući život dostojan čovjeka i zadovolji minimum ljudskih prava kao što je pravo na rad i obrazovanje na maternjem jeziku - naglasio je predsjedavajući Vijeća ministara BiH.

Praksa tranzicijske pravde u BiH svakodnevno se suočava s novim poteškoćama i izazovima, najviše stoga što se nedavna ratna prošlost još različito interpretira i nema iskrene volje za suočavanje s istinom te što još postoje snage koje nisu odustale od ratnih ciljeva, zaključio je.

Zamjenik šefa Delegacije Evropske unije u BiH Khaldoun Sinno naglasio je generalno opredjeljenje EU za pristup građana pravdi i za poštivanje ljudskih prava, a kad je riječ o zapadnom Balkanu, dodao je, Evropsku uniju brine ograničen napredak na polju tranzicijske pravde.

To je proces bolan i mukotrpan, zahtijeva trud svih kojih se on tiče, ali Evropska unija koja je značajno podržala rad Haškog tribunala i sudove za procesuiranje ratnih zločina, opredijeljena je za izgradnju mira te na zapadnom Balkanu želi vidjeti dobrosusjedske odnose kao dio procesa pomirenja, naglasio je Sinno.

Nije bitan samo rad političara i sudova, već je tranzicijska pravda širi proces koji iziskuje opći društveni rad, angažman i nevladinog sektora i medija.

- Svi trebamo raditi na tome, to je dug i bolan proces, imate podršku Evropske unije u tim zajedničkim nastojanjima - rekao je zamjenik šefa Delegacije EU u BiH Khaldoun Sinno te izrazio nadu da će sve zemlje zapadnog Balkana uskoro biti članice Evropske unije.

Učesnica Foruma Staša Zajović iz asocijacije „Žene u crnom“ iz Beograda naglasila je uporni angažman te nevladine asocijacije za dokazivanje istine o dešavanjima na području bivše Jugoslavije s početka devetedestih godina prošlog stoljeća te najavila da će, i pored otpora u Srbiji, aktivistkinje nastaviti da stvaraju novi model pravde u zajedničkom angažmanu s koleginicama iz regiona, primjerice u pomoći izbjeglicama s Bliskog Istoka.

 - Objekti nepravde i zločina postale su akterke pravde, izražavaju solidarnost i to je naš koncept pravde - kazala je Zajović i dodala da se i trenutno organiziraju mnoge aktivnosti uz podršku svjedokinja iz bivše Jugoslavije o kršenju ljudskih prava.

Dženana Karup Druško iz Koalicije za REKOM moderirala je otvaranje XI Foruma za tranzicijsku pravdu u postjugoslovenskim zemljama podsjetivši da se skup događa u vrijeme završetka rada Haškog tribunala i činjenice da mnoge žrtve proteklog rata, više od 20 godina od njegovog okončanja, još čekaju na pravdu.

U radu Foruma učestuju brojni predstavnici Koalicije za REKOM i civilnog društva, akademske zajednice, istraživača o trazicijskoj pravdi, državnih institucija i međunarodnih organizacija koje se bave uspostavljanjem vladavine prava koja su teško kršena u ratovima 1990-tih godina.

(FENA) D. V.

Vezane vijesti

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković na 3. Antalija diplomatskom forumu

U organizaciji Revicona u Dubrovniku 20. međunarodni ekonomski forum 'Korporativno upravljanje'

Forum o aktuelnosti doprinosa Nerkeza Smailagića političkim i islamskim naukama

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo