Bilić: Zdravstveni radnici nezadovoljniji zdravstvenim sistemom nego pacijenti

- Agencija smatra da je neophodno implementirati odredbe Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta koje se odnose na zavode zdravstvenog osiguranja koji bi trebali da utvrđuju načine stimulativnog finansiranja akreditiranih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi, pod uvjetom da imaju status ugovorne zdravstvene ustanove odnosno ugovornog privatnog zdravstvenog radnika u smislu propisa o zdravstvenoj zaštiti i propisa o zdravstvenom osiguranju, a zasnovano na kriterijima kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u zdravstvenoj ustanovi, koje utvrđuju uz saglasnost Ministarstva, te mišljenje Agencije i zdravstvenih ustanova - kazao je Bilić za Fenu. 

U tom smislu je, kako je precizirao, planirano pokretanje inicijative za uspostavljanje mehanizama stimulativnog finansiranja kod zavoda zdravstvenog osiguranja, bazirajući se na status ugovorne zdravstvene ustanove koja bi morala imati AKAZ-ov certifikat.

- To znači da bi u tenderskoj dokumentaciji zavodi zdravstvenog osiguranja, kao ugovorni organi, trebali (kao dokaz o tehničkoj i profesionalnoj sposobnosti zdravstvene ustanove kao ponuđača zdravstvenih usluga) tražiti certifikat o kvalitetu i sigurnosti koji izdaje AKAZ, uzimajući u obzir odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti odnosno da su zdravstvene ustanove dužne imati uspostavljen sistem sigurnosti i kvaliteta zdravstvenih usluga, što temeljem istih propisa procjenjuje i za šta certifikat izdaje AKAZ - kazao je.

Planiraju raditi i na uvezivanju kantonalnih i federalnih zdravstvenih i farmaceutskih inspektora sa Agencijom, prilikom provjere ispunjenja zakonskih uslova u oblasti kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga.

Bilić podsjeća da AKAZ vrši nadzor nad kvalitetom i sigurnosti zdravstvenih usluga u više od 800 različitih javnih i privatnih zdravstvenih ustanova na teritoriji Federacije BiH, ali i upozorava da finansiranje te agencije nije riješeno na način koji bi omogućio potpunu kadrovsku i materijalnu kapacitiranost, niti omogućava potpuno ispunjenje obaveza koje mu proizilaze iz zakonskih i podzakonskih akata u oblasti zdravstva Federacije BiH.

- Agencija nikad nije adekvatno finansirana te je u deficitu s kadrom, ima i poteškoće u obavljanju zakonom propisanih osnovnih zadataka. To govori u prilog da kvaliteti i sigurnosti zdravstvenih usluga treba posvetiti posebnu pažnju ali i razriješiti pitanje boljeg pozicioniranja, potpunijeg ekipiranja, te osiguranja potrebnih materijalno-tehničkih uvjeta za rad te važne agencije u sektoru zdravstva - naglasio je.

Smatra da su sigurnost i kvalitet zdravstvene usluge posebno značajni jer je sigurnost usluga jedan od alata u borbi na suzbijanju ove i sprječavanja budućih pandemija i epidemija odnosno umanjenje štete izazvane time u Federacije BiH.

- U stručnoj javnosti postoji zabrinutost da će 21. biti vijek pandemija i epidemija te insistiramo na uspostavljanju sistema sigurnosti u svim zdravstvenim ustanovama, a u cilju što adekvatnijeg i unificiranijeg odgovora svih zdravstvenih ustanova kad se radi o sigurnosti zdravstvene zaštite u tim i takvim uslovima - istaknuo je.

Bilić podsjeća da, na osnovu Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, zdravstvene ustanove uspostavljaju sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga u cilju postizanja optimalnog kvaliteta u zdravstvu. Radi ostvarivanja tog cilja zdravstvene ustanove mogu se i akreditirati na način i pod uvjetima utvrđenim tim zakonom.

Kako naglašava, Agencija vodi poseban registar certificiranih i akreditiranih ustanova i redovno briše iz registra privatne i javne zdravstvene ustanove kojima je istekao certifikat. Najčešće je to razlog zbog kojeg ustanove prestanu biti certificirane, a veliki broj se nikad nije ni certificirao (iako im je to zakonska obaveza) jer ih zdravstvene, sanitarne i farmaceutske inspekcije nisu previše provjeravale po toj osnovi.

- To se međutim mijenja. U posljednje vrijeme prijavljujemo sve veći broj ustanova za neposjedovanje certifikata, za to je čak zapriječena i kazna do 15.000 KM za ustanove. Nedavna inspekcijska provjera u Kantonu Sarajevo je bila, između ostalog, i na našu inicijativu. U svakom slučaju pozivamo pacijente da se informiraju na našoj web stranici, prije odlaska u određenu ustanovu. Samo po sebi, ne biti na spisku certificiranih ustanova ne znači da je ustanova nekvalitetna, ali sigurno je indikativno da (ako ustanova ne ispunjava neku zakonsku obavezu) je povećana šansa da ne ispunjava ni druge uslove poput prostora, opreme i kadra što može dovesti do štetnih posljedica po pacijenta. U slučaju štetne posljedice, prigovor pacijenta ili eventualni sudski spor također može ići lakše jer je pravna činjenica da ustanova nije ispunjavala uslove za sigurno obavljanje djelatnosti - naglasio je.

Agencija prikuplja podatke i o zadovoljstvu pacijenata iz cijele Federacije BiH, ali i zadovoljstva zdravstvenih radnika ambijentom u ustanovama u kojima rade. Kako kaže Bilić, rezultati iz svih kantona su prilično ujednačeni i pokazuju da su pacijenti u većini slučajeva zadovoljni zdravstvenim sistemom.

- Međutim, ako uzmemo u obzir koliko desetina hiljada pacijenata svaki dan prođe kroz sistem i najmanji procent slučajeva nezadovoljstva zapravo znači hiljade nezadovoljnih pacijenata, što svakako treba mijenjati. Interesantno je napomenuti da se više od 70 posto primjedbi, od tog manjeg broja nezadovoljnih pacijenata, odnosi na odnos zdravstvenog radnika, pretežno medicinskih sestara potom i liječnika, prema pacijentu ili njegovoj pratnji. To nam govori da imamo kulturološki problem u slabo razvijenoj, neprofesionalnoj komunikaciji osoblja (često paternalistički nastup) kao da je pacijent nesposoban shvatiti neke stvari, previše prisno ili previše distancirano ponašanje, bez dodatnih informacija i objašnjenja, defanzivno ili agresivno, što pacijenta dodatno iritira - kaže on.

I najveći broj pohvala pacijenata upravo je usmjeren na zdravstvene profesionalce, koji se dostojanstveno i ljubazno odnose prema pacijentima.

- Dakle, za lijep pristup i odnos nije nam potrebno dodatno ulaganje ili je eventualno potreban minimalan komunikacijski trening. Upravo to pacijente najviše impresionira, i negativno i pozitivno. Interesantno je istaći da su zdravstveni radnici mnogo nezadovoljniji zdravstvenim sistemom, nego sami pacijenti. To je možda jedan od razloga vrijedan analize, sa aspekta odliva kadra i migracije radnika u zdravstvenom sektoru - naglasio je.

U prethodnoj godini Agencija je provela postupak certifikacije (zakonski obavezna provjera standarda sigurnosti) u 80 apoteka i akreditacije (provjera dobrovoljnih standarda kvaliteta, koji su još zahtjevniji) u dva centra za mentalno zdravlje, jednom zavodu za javno zdravstvo, jednoj privatnoj zdravstvenoj ustanovi - poliklinici, četiri apoteke i jednom centru za rani rast i razvoj djece (fokusirana akreditacija samo na usluge RRRD prema standardima UNICEF). To je 78 terenskih vanjskih ocjena (pregleda) ustanova, čime su, kaže Bilić, prilično zadovoljni.

Obzirom da se za certifikaciju mora ispuniti 100 posto svih standarda, ne može se, kako je kazao, govoriti o tome da se neko od njih posebno ističe kvalitetom. Međutim, napominje da postoje ustanove koje rade na održavanju i podizanju kvaliteta u kontinuitetu, koliko je to moguće u našim uslovima.

Govoreći konkretno o prethodnoj godini, posebno ističe rad na održavanju i unaprijeđenju usluga u PZU Apoteka 'Adonis' Lukavac, PZU Apoteka 'Nera' Visoko (akreditacija), PZU Poliklinika Dental ortodont centar dr Bandić te u JU Centar za djecu i odrasle s posebnim potrebama ZDK, Odjel Centar za rano podsticanje i ranu intervenciju djece sa posebnim potrebama Fokusirane akreditacije - prema standarima za usluge za rani rast i razvoj djeteta (RRRD).

- Epidemija je, u prethodne dvije godine, smanjila naše djelovanje u javnim ustanovama usljed njihove preopterećenosti pacijentima, ali očekujemo reakreditacije u kliničkom centru Tuzla, re-akreditacije općih bolnica Sarajevo i Gračanica, te akreditacije klinika u kliničkim centrima Sarajevo i Mostar, općih bolnica Travnik, kao i u više domova zdravlja u cijeloj Federaciji BiH - naglasio je Bilić u razgovoru za Fenu.

Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine je isključivo ovlaštena za obavljanje stručnih i s tim povezanih upravnih poslova u vezi sa poboljšanjem kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga na teritoriji Federacije BiH.

Ovlaštenja ima i na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, prema kojem je dužna definirati sistem sigurnosnih standarda u zdravstvenim ustanovama te obavljati kontinuirano praćenje i procjenu zadovoljenja sigurnosnih standarda u tim zdravstvenim ustanovama.

To uključuje i izdavanje certifikata o zadovoljenju standarda sigurnosti odnosno postupak certifikacije, te se samim tim sve navedeno za postupak akreditiranja analogno primjenjuje i na postupak certificiranja zdravstvenih ustanova u dijelu zadovoljenja standarda sigurnosti.

AKAZ u Federaciji BiH obavlja ocjenu zdravstvenih ustanova u svrhu certifikacije odnosno akreditacije. Jedna od osnovnih funkcija je razvoj i primjena standarda za kliničku praksu, koji im služe kao instrument za mjerenje uspješnosti da bi uopće mogli napraviti pregled u svrhu akreditacije ili certifikacije. Uspostavljen je na osnovu Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, koji je usvojio Parlament FBiH 2005. godine. Službeno je počela s radom početkom 2006., ali se na uspostavljanju Agencije započelo u periodu 2002. do 2003. godine realizacijom projekta Svjetske banke (Basic Health Project).

Akreditacija je model vanjske ocjene zdravstvenih ustanova na bazi kolegijalnog pregleda (poredi učinke organizacije sa standardima, daje priznanja, preporučuje mjere za poboljšanje). Dobrovoljna je, za razliku od certifikacije koja je obavezna u zdravstvenom sistemu FBiH i faktički je osnovni dio akreditacije, a temelji se na optimalnim standardima sigurnosti.

(FENA) B. D.

Početna > Bosna i Hercegovina