Svijet

New York na dugom putu oporavka iz krize koronavirusa

Internet

NEW YORK,  28. maja (FENA) - New York, koji je možda najteže pogođeni grad u svijetu korona virusom, polako počinje da razmatra ponovno otvaranje, ali put do opravka bi mogao biti dug, dok će možda morati da nađe nove načine obnove i kako da zadrži talentovane ljude koji ga pokreću, pišu svjetski mediji.

Gradonačelnik New Yorka Bil de Blazio (Bill de Blasio) u srijedu je rekao  da gradske vlasti razmatraju kada i kako da otvore restorane i barove uz mjere čuvanja javnog zdravlja, navodi televizija CNBC.

Gradski zvaničnici prethodno su izrazili nadu da bi prva faza otvaranja mogla početi u prvoj polovini juna, što bi omogućilo nastavak građevinskih radova, kao i otvaranje prodavnica uz neka ograničenja.

De Blazio je rekao da grad ostaje na putu da prva faza otvaranja počne sljedećeg mjeseca.

Međutim, ukazuje američka televizija, New York tek treba da ispuni sve uslove za prvu fazu otvaranja. Do srijede je grad ispunio pet od sedam zdravstvenih pokazatelje koje je država postavila kao uslove za otvaranje.

Ranije ovog mjeseca De Blazio je u koordinaciji s Gradskim većem počeo da otvara ulice za pješake da bi se ohrabrile mjere fizičkog distanciranja kako je toplo vrijeme izvuklo ljude napolje, dodaje CNBC.

Istovremeno dok se New York sprema za postepeno otvaranje, grad je suočen s ogromnim padom poreskih prihoda, navodi Blumberg (Bloomberg).

De Blazio je rekao da projekcije ukazuju na gubitak od devet milijardi dolara u poreskim prihodima zbog mjera ograničenje za suzbijanje širenja koronavirusa.

Nova procjena je za 1,6 milijardu dolara veća od projektivnog manjka prošlog mjeseca, zbog čega će De Blazio možda biti primoran da naloži otpuštanja, neplaćena odsustva i druge rezove u gradskim službama, ako grad ne dobije federalnu pomoć.

Grad također traži dozvolu države New York da pozajmi do sedam milijardi dolara kao posljednje sredstvo za plaćanje operativnih

Kako broj umrlih od COVID-19 u New Yorku opada, sljedeća faza je povratak ekonomije, što predstavlja sasvim novi skup izazova, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) uz ocjenu da New Yorku predstoji dug put na povratku iz krize korona virusa s nizom prepreka s kojima se suočavaju plesači, vlasnici nekretnina, restorandžije, manikiri, finansijski direktori i drugi koji pokreću taj grad.

Snaga tog grada dolazi od njegove sposobnosti da privuče mase ljude, ali je to sada njegova najslabija tačka pošto koronavirus vreba u mnoštvu, ističe list, dodajući da su mjere ograničenja mnoge stanovnike izvele iz grada, a uspješan povratak zavisit će od improvizacije i novih načina da se ljudi osjećaju bezbjedno i lagodno jedni pored drugih.

Oporavak neće biti test samo za New York, već za širi koncept gradova u Americi, ocjenjuje list. Posljednje dvije decenije su bile period urbane obnove SAD, jer dok se zemlje suočavala s finansijskim krizama, padom proizvodnje i problemima u ruralnim zajednicama, gradovi su cvjetali, ali kako se privreda SAD okrenula tehnologiji i uslugama, grad može napredovati samo privlačenjem talentovanih.

Od 2000. do 2018. udio radnih mjesta, prihoda i proizvoda sve je više skoncentriran u velikim gradovima, a u centru svega toga je, ističe Volstrit džurnal, diverzifikovana privreda New Yorka – informativne tehnologije, zdravstvene usluge, umjetnost, zabava i ugostiteljstvo su povećali udio, dok su finansije i prodaja nešto opali.

Prije krize, na svakih 12 muzeja u SAD jedan je bio u New Yorku, na svakih osam plesnih kompanija jedna je bila u New Yorku i na svakih 12 barova i restorana, jedan je bio u New Yorku. Prošle godine, grad je posjetilo 66 miliona turista, u odnosu na manje od 40 miliona 2000. Istorija, ekonomija i odlučnost stanovnika  sugeriraju da će se grad oporaviti, ali to zavisi, kako ukazuje Volstrit džurnal, od mogućnosti da ljudi žive zgusnuto kao do sada.

Dok se stanovnici New Yorka približavaju ponovnom otvaranju, sa strepnjom razmišljaju kako će grad, s vjerovatno najviše smrtnih slučajeva na svijetu, izaći iz pandemije i kakva će im biti budućnost, piše Fajnenšl tajms (The Financial times), ukazujući da će pitanje kako će kriza koronavirusa oblikovati politiku grada, vjerovatno imati značajnu ulogu na izborima sljedeće godine kada će se birati novi gradonačelnik.

New York je u modernoj istoriji prošao kroz niz katastrofa koje su pratili strahovi od egzodusa u jeftinije, bezbednije i udobnije gradove – fiskalna kriza 70-ih i raspad koji je uslijedio, slom berze 1987. godine, teroristički napad 11. septembra 2001. godine i finansijska kriza 2008. Ipak u svakom od tih slučajeva prognozeri propasti su griješili, ističe list, dodajući da se grad vraćao snažniji i ponekad ponovo pronalazeći sebe. Posle 11. septembra je nastao vibrantniji centar grada, a posle 2008. svjetska finansijska prijestonica se polako pretvorila u tehnološki centar privukavši novu generaciju talenata.

Dok neki ukazuju da je sada jedinstvena prilika za promjenu imidža grada, smanjivanje generacijama nakupljanih propisa, privlačenje novih industrija ili ispravljanje društvene nejednakosti koju su ispoljene krizom, drugi strahuju da je ova kriza stvorila nove izazove, navodi britanski list, ukazujući da su bogati tokom pandemije našli utočišta van grada i da je pitanje da li se neki otišli zauvijek, imajući u vidu i da su prije krize počeli da odlaze u mjesta s manjim nametima.

Pronalaženje načina za otvaranje restorana, muzeja i galerija je od suštinskog značaja za održanje privlačnosti grada koji je inače skupo mjesto za život, ističe Fajnenšl tajms. Ključni fokus u čišćenju je na najvećem sistemu podzemne željeznice na svijetu i saobraćajno preduzeće New Yorka je počelo nešto nezamislivo do prije par mjeseci – čišćenje i dezinfekciju svakog vagona i svake stanice svakog dana, ali to ima svoju cijenu, s procjenama i do više stotine miliona dolara, u vrijeme kada je broj putnika i prihoda pao za više od 90 posto.

Rješenje za manje prihode kakvom je grad pribjegao posle 11. septembra – povećanje poreza na imovnu – sada možda neće biti moguće, pošto neki već ne mogu da plaćaju rentu, dok su neki od najvećih poslodavca najavili da će im u budućnosti trebati manje radnog prostora. Ali s time se, ukazuje britanski list, pojavljuju tračci nade – neki već razmatraju mogućnost da bi grad mogao proći kroz resetovanje – manje rente bi eventualno grad mogle učiniti pristupačnijim za novu generaciju koja bi mogla iskoristi stari prostor na način teško zamisliv starijoj generaciji, prenosi Radio Slobodna Evropa.

(FENA) B.D.