prijava
SARAJEVO, 4. maja (FENA) - Predsjednik Foruma bošnjačkih intelektualaca akademik Suad Kurtćehajić danas je, povodom četrdeset godina od smrti Josipa Broza Tita, u osvrtu na njegov lik i djelo ukazao na ključne procese čiji je protagonist bio Tito, uključujući i njegovu presudnu ulogu u konstituiranju Bosne i Hercegovine kao jednakopravne federalne jedinice u sastavu bivše SFRJ.
- Iako su se Titovi najbliži saradnici Moša Pijade, Milovan Đilas, Sreten Žujović Crni suprotstavljali ovoj ideji prelomio je Titov čvrsti stav po tom pitanju. Time je stvorena pretpostavka za održavanje Prvog zasjedaja Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) 25. i 26. novembra 1943. godine u Mrkonjić Gradu i obnovu njene državnosti nakon 480 godina od njenog pada pod Osmanlije - podsjeća u osvrtu akademik Kurtčehajić.
Kako nadalje navodi, ta državnost se ostvarivala u okviru jugoslovenske federacije sve do 6. i 7. aprila 1992. godine kad su Evropska zajednica i SAD, na osnovu rezultata održanog referenduma, priznale Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu državu, koja je nakon toga, 22. maja 1992. primljena i u Ujedinjene nacije.
Kurtčehajić navodi kako je Tito, između ostalog, imao presudnu ulogu i u proglašenju Muslimana posebnom nacijom, usprkos pokušajima nekih komunističkih prvaka da se današnji Bošnjaci svedu na vjersku skupinu.
Istovremeno, ističe Titove zasluge u sklopu antifašističke borbe u Drugom svjetskom ratu, uključujući i odlučno suprotstavljanje domaćim izdajnicima koji su kolaborirali sa nacističkim i fašističkim snagama.
Akademik Kurtćehajić smatra "da je Titov partizanski pokret očuvao biološku supstancu bošnjačkog naroda kojem je posebno od četničkog pokreta i plana dr. Stevana Moljevića Homogena Srbija prijetio potpuni nestanak sa ovih prostora".
Usto, ističe Titove zasluge za razvoj bivše SFRJ, te njegovo snažno djelovanje na vanjskopolitičkom planu, stvaranjem pokreta nesvrstanih.
- Neki ga smatraju najznačajnijom ličnošću XX vijeka. A njegova sahrana 8. maja 1980. godine bila je do tada najveća sahrana u historiji čovječanstva i drugi medijski najpopraćeniji događaj na našoj planeti (odmah nakon slijetanja na mjesec 1969. godine). Zastave tada svih 152 članice Ujedinjenih nacija spuštene su na pola koplja, a sastanci svih organa OUN-a počinjali su odavanjem pošte Titu - navodi Kurtčehajić.
(FENA) L. A.
