Bosna i Hercegovina     | 30.04.2020. 18:53 |

Ryder: U vrijeme pandemije izazov je zaštititi svoje porodice i radna mjesta

FENA Saopćenje

SARAJEVO, 30. aprila (FENA) - U ovo vrijeme COVID-19 pandemije veliki izazov za većinu nas je kako da zaštitimo sebe i svoje porodice od virusa, i kako da zadržimo svoja radna mjesta. Za donosioce odluka o političkim mjerama to znači potrebu da se izborimo s pandemijom bez nanošenja nenadoknadive štete privredi - saopćio je u autorskom tekstu generalni direktor Međunarodne organizacije rada Guy Ryder.

S trenutno više od tri miliona oboljelih i 217.000 preminulih od virusa širom svijeta i očekivanim gubitkom radnih sati ekvivalentnim gubitku 305 miliona radnih mjesta do polovine ove godine, ulozi nikada nisu bili ovako veliki. Vlade nastavljaju da "slušaju struku" u potrazi za najboljim rješenjima, dok u isto vreme zapostavljaju očigledne koristi od mnogo veće međunarodne saradnje u izgradnji neophodnog globalnog odgovora na globalni izazov, navodi Ryder.

- Ali dok bi rat protiv COVID-19 pandemije tek trebalo da dobijemo, postaje sve jasnije da će to što nas čeka poslije pobjede biti "novo normalno stanje" u načinu na koji će se društvo organizirati i u načinu na koji ćemo raditi. To baš ne zvuči uvjerljivo. Zato što izgleda niko ne zna reći kako će to novo normalno stanje izgledati. Zato što će po svemu sudeći to stanje zavisiti od ograničenja koje nam nameće pandemija, prije nego od naše volje i izbora. I zato što smo to već čuli. Mantra koja daje prizvuk ekonomskog sloma iz 2008-2009. godine je bila da će, kada jednom bude napravljena i primijenjena priuštiva vakcina protiv virusa finansijske neumjerenosti, svjetska privreda biti sigurnija, pravednija i održiva. Ali to se nije dogodilo. Staro normalno stanje tada je ponovo uspostavljeno uz osvetu prema onima koji pripadaju nižim ešalonima na tržištu rada, koji su se našli u još nepovoljnijem položaju - stoji u tekstu. 


Ryder ističe da je zato 1. maj, Međunarodni praznik rada, prava prilika da bliže pogledamo ovo novo normalno stanje i da počnemo raditi na tome da ga učinimo boljim normalnim stanjem, ne toliko za one koji već imaju mnogo, nego za one koji očigledno imaju premalo.

- Pandemija je na najsuroviji način ogolila nevjerovatnu prekarizaciju i nepravdu u svijetu rada. Upozorenja koja dolaze od naših kolega iz Svjetskog programa za hranu o nadolazećoj pandemiji gladi pokrenuta su desetkovanjem sredstava za život ljudi u neformalnoj ekonomiji - u kojoj za život zarađuje šest od deset ljudi na planeti. Milioni ljudi suočeni su s nemaštinom usljed rastućih praznina u sistemima socijalne zaštite, čak i u najbogatijim državama. Nemogućnost da se obezbijedi sigurnost na radu osuđuje gotovo tri miliona ljudi na smrt svake godine zbog posla kojim se bave. Neobuzdani rast nejednakosti širom svijeta znači da, u medicinskom žargonu, virus ne pravi razliku između žrtava u svom socijalnom i ekonomskom uticaju, ali pravi brutalnu diskriminaciju protiv najsiromašnijih i nemoćnih. Jedino što bi moglo da nas iznenadi u svemu ovome jeste da shvatimo da smo iznenađeni.
Prije pandemije nedostatak dostojanstvenog rada ogledao se u pojedinačnim epizodama tihog očajavanja. Bila je potrebna propast usled COVID-19 pandemije da ih prikupi u jednu kolektivnu socijalnu kataklizmu s kojom se svijet danas suočava. Ali oduvijek smo znali: mi jednostavno biramo da ne brinemo. Političke mjere koje se uglavnom donose obično povećaju, a ne smanjuju probleme - zapisao je Ryder. 

Ryder ističe prije pedeset dvije godine Martin Luter King malo prije svog ubistva u govoru radnicima gradske čistoće koji su štrajkovali podsjetio svijet da postoji dostojanstvo u radu. Danas je virus na sličan način istakao uvijek esencijalnu, a ponekad i herojsku ulogu heroja koji rade tokom pandemije. Ljudi koji su obično nevidljivi, neprimjetni, podcijenjeni ili čak ignorisani. Zdravstveni radnici i njegovatelji, čistači, kasirke u supermarketima, prevoznici – suviše ih često nabrajamo kada govorimo o siromašnim radnicima koji nemaju sigurnost.

- Danas poricanje dostojanstva ovih i miliona drugih radnika stoji kao simbol naših grešaka iz prošlosti i naših budućih odgovornosti. Vjerujemo da će do Prvog maja sljedeće godine pritisak od COVID-19 opasnosti biti iza nas. Ali imaćemo pred sobom zadatak da izgradimo budućnost rada koja se suočava s nepravdama koje je pandemija istakla, zajedno sa stalnim izazovima koje više nije moguće odlagati, kao što su klimatske promjene, te digitalna i demografska tranzicija. To bi trebalo da definira novo normalno stanje koje bi moralo da bude trajna zaostavština globalne zdravstvene krize iz 2020. godine - zaključio je. 

(FENA) M. B.

Vezane vijesti

Potpisivanje ugovora sa četiri nova lokalna partnerstva za zapošljavanje u BiH

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo