prijava
WASHINGTON, 23. aprila (FENA) - Svjetska banka predviđa da će doznake migranata rođacima u matičnim zemljama pasti ove godine za 142 milijarde dolara na globalnom nivou, što će biti njihov najveći pad u novijoj historiji, uslijed pandemije korona krize.
Prema saopćenju Svjetske banke, padu novčanih sredstava koje migranti šalju kući za skoro 20 posto, što je četiri puta veći pad u zemljama s niskim i srednjim primanjima nego tokom finansijske krize 2009. godine, u velikoj mjeri doprinijet će smanjenje njihovih plata i zaposlenosti u inostranstvu.
- Doznake su vitalni izvor prihoda za zemlje u razvoju. Aktuelna ekonomska recesija uzrokovana Covidom-19 znatno će utjecati na mogućnost slanja novca kući, zbog čega je od još vitalnijeg značaja da skratimo vrijeme oporavka naprednih ekonomija - kaže predsjednik Grupe Svjetska banka David Malpass.
Procjenjuje se da oko milijardu migranata - od kojih oko 270 miliona radi van svojih matičnih država, a oko 760 miliona su interni migranti - pomaže finansiranje troškova hrane, odijevanja i stanovanja za do tri osobe u zajednicama iz kojih potiču, izjavio je Dilip Ratha, vodeći autor novog izveštaja Svjetske banke o utjecaju Covida-19 na doznake, za Reuters, prenosi Al Jazeera.
Ipak, ti radnici su obično ranjiviji tokom kriza.
Zbog naglog povećanja stopa nezaposlenosti u Sjedinjenim Američkim Državama i ekonomijama Persijskog zaljeva i Rusije, uslijed pada cijena nafte, novčani tokovi ove vrste iz najvećih svjetskih izvora su znatno ugušeni.
Ratha dodaje da je pad doznaka u dosadašnejm dijelu ove godine najveći od kako je Svjetska banka počela 1980. godine voditi takvu evidenciju.
Ukupan iznos doznaka u svijetu je prošle godine dostigao 714 milijardi dolara, a ove godine će, prema procjeni Svjetske banke, pasti na 572 milijarde dolara.
Kada su u pitanju države s niskim i srednjim dohotkom, na koje se odnosi najveći dio priliva od doznaka, predviđa se pad od 19,7 procenata, na 445 milijardi dolara 2020. godine, sa rekordnog prošlogodišnjeg nivoa od 554 milijarde dolara.
Najteže će biti pogođene zemlje poput Tadžikistana i Nepala, gdje doznake čine oko 30 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kaže Ratha i napominje da se među državama koje se oslanjaju na doznake nalaze i Filipini, Južni Sudan, Tongu i Haiti.
Međutim, Evropa i centralna Azija, kao blok, zabilježit će procentualno najveći pad ovih priliva, za 28 posto, zbog zajedničkog dejstva pandemije i pada cijene nafte, procijenila je Svjetska banka.
(FENA) D. V.
