prijava
SARAJEVO, 4. aprila (FENA) - Član Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99 Izudin Kešetović smatra da pokušaji Vlade Federacije BiH da mjerom od milijarde KM ublaži posljedice krize izazvane nepogodom prijeteće zaraze, imaju za početak i svoju kvantifikaciju.
- To je ta jedna milijarda KM koja bi se „našla“. To je oko 50 posto fiskalnog kapaciteta budžeta FBiH, ako bi se izuzeli doprinosi koji su namijenjeni za penzije. Kako penzioni sistem funkcioniše na principu protočnog bojlera i kako je kao budžetska pozicija s visokim stepenom obaveznog izvršenja, onda bi se moglo s pravom tvrditi da se radi o velikim sredstvima. Ako se tome doda servisiranje vanjskog duga koji je na prvom mjestu obaveza, jasno je da su utvrđena dva osnovna prioriteta, prvi je javni dug, a drugi su penzije - navodi Kešetović.
S toga ova jedna milijarda KM, po njegovim riječima, dobiva na značaju jer se pored nje pojavljuju pozicije koje su najosjetljivije, a imaju karakter transfernog davanja, vezane za prava po osnovu isplata koje imaju karakter dohodaka boračke populacije.
- Za početak bi mogli reći “sasvim dovoljno”, jer se radi o tzv. tekućem računu koji se na kraju bilansira i iskazuje kao višak ili manjak. Sve prilike govore da će manjak sredstava biti izvjestan i da će u novčanim tokovima nedostajati likvidnih sredstava. Vlade oba entiteta će morati kao i ranije koristi instrument kratkoročnog zaduživanja kod banaka. U kom obimu i kod pod kojim uslovima ostaje pitanje - smatra Kešetović.
Upravo se ovdje ili na ovom pitanju, kako je dodao, kroji sudbina mjera od jedne milijarde KM u koje su svi uprli oči.
- Rekli bi s pravom da se ta jedna milijarda KM sada pusti u opticaj „cvrknula bi kao voda na vrelom ulju“. Sve prilike govore da tako neće biti. Pitajmo se zašto. Prvo, u igri je Razvojna banka FBiH čiji je objektivni kapacitet jedne filijale ili šaltera poslovne banke. Drugo, broj pretedenata na subvencije za poslovnu aktivnost u dijelu održavanja proizvodnog kapaciteta dosta je fluidan i nejasan. Garancijski fond u kombinaciji sa Razvojnom bankom FBiH podrazumjeva nešto drugo i to veoma bitno. Rekli bi „ražanj gotov, a zec u šumi“. Ostaje pitanje kako privoljeti zeca da dođe na ražanj. Ovdje se u ulozi zeca javljaju banke - dodaje Kešetović.
Sve su prilike da populistički pristup vlasti, po njegovim riječima, smišlja alhemiju za banke po kojoj je moguće kredite plasirati, a da ih istovremeno nije potrebno vraćati.
- Ne možemo reći da to ne može. Kaže se „može i drvena peć ali za jednu upotrebu“. Takvih je pokušaja bilo i ranije. Obično su značili urušavanje sistema. I dok se vlast muči kako da „ulovi zeca“, i da riješi problem da „vuk bude sit, a ovce na broju“ javlja se drugi apetiti. Oni će se brzo pretočiti u ideju da se investicioni potencijal pretoči u kredite, a da subvencije budu potraživanja - dodao je Kešetović u svom osvrtu.
Kešetović naglašava da konvertibilnost KM ne smije biti upitna, da se krediti moraju plaćati, zatim da se na nelikvidne primjenjuje stečaj i postupak predstečajnog poravnjanja. Također, kako dodaje, parafiskaliteti i sva davanja po osnovu direktnih poreza (porez na dobit i porez na dohodak) se moraju odložiti s varijantom otpisa ili pokrića. Porez na promet tzv. PDV-e i akcize se moraju plaćati jer su taj teret podnijeli građani. Za nenaplaćene indirektne poreze mora se uvesti hitni i od države plaćen postupak namirenja kroz predstečajni postupak.
Kešetović smatra da je potrebno po hitnom postupku usvojiti Prijedlog zakona o stečaju. Zatim, s bankama dogovoriti preuzimanje neperformansnih kredita kako bi se povećala stopa adekvatnosti kapitala i stvorio novi investicioni kapital, te s bankama dogovoriti finansijsku konsolidaciju firmi koje bi ušle u proces restrukturiranja. Finansijski potencijal iz osiguravajućih društva, koji se izdvaja, usmjeriti kao dug države izdavanjem obveznica, navodi među ostalim Kešetović.
I na kraju, kakao je naveo, nova kreditna zaduženja kao javni dug koristiti samo za razvojne programe putem konzorcija poslovnih banaka i Razvojne banke FBiH.
(FENA) J. Č.
