prijava
LONDON, 24. marta (FENA) - Poznato nam je da se mnogo ljudi na svijetu zarazilo koronavirusom, ali određivanje stope smrtnosti nije jednostavan zadatak. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da je oko 3,4 posto svih slučajeva rezultiralo smrtnim ishodom, ali naučnici procjenjuju da je stopa smrti zapravo mnogo niža jer mnogi pacijenti imaju blage simptome i ne testiraju se, javlja BBC.
Stopa smrtnih slučajeva također zavisi od niza faktora, uključujući starosnu dob, spol, postojeća stanja i zdravstveni sistem u kom se zaraženi nalazi.
Iz dostupnih dokaza znamo da određene grupe ljudi imaju veći rizik da umru ako se zaraze virusom, a to su stariji, bolesnici i, najvjerovatnije, muškarci.
Svaka zemlja ima svoj način odlučivanja ko će biti testiran, pa upoređivanje broja slučajeva zaraze ili prividne stope smrtnosti u svim zemljama može rezultirati brojnim greškama.
Trenutne procjene Imperial College Londona su da je stopa smrti gotovo 10 puta veća od prosjeka za one starije od 80 godina, a mnogo niža za one ispod 40 godina starosti.
Glavni medicinski savjetnik britanske vlade, profesor Chris Whitty, kaže da iako je stopa smrtnosti veća kod starijih ljudi, "velika većina starijih ljudi imat će blage ili umjerene simptome bolesti".
Upozorava i da ne bismo trebali misliti da je zaraza kod mlađih ljudi potpuno bezopasna, ističući da ima nekih mladih ljudi koji su završili na intenzivnoj njezi.
Rizik od zaraze nije samo određen starosnom dobi.
U prvoj velikoj analizi više od 44.000 slučajeva iz Kine, osobe koje bolju od dijabetesa, osobe s visokim krvnim pritiskom ili osobe s bolestima srca ili disajnih organa su pet puta više umirale od prosjeka.
Svi ti faktori uzajamno djeluju i još uvijek ne postoji puna slika rizika za svaki tip osobe na svakoj lokaciji.
Iako obrasci smrtnih slučajeva među potvrđenim mogu da nam otkriju ko je u više, a ko u manje rizičnim grupama, oni nam ne mogu reći koji je tačan rizik za određenu grupu.
Većina zaraženih nije prijavljena jer ljudi nemaju običaj da posjete ljekara kada imaju blage simptome.
Glavni naučni savjetnik za Veliku Britaniju, sir Patrick Vallance, 17. marta je procijenio da u Velikoj Britaniji ima oko 55.000 slučajeva zaraze, kada je broj potvrđenih slučajeva bio nešto manje od 2.000.
Bespotrebno je reći da će izračunata stopa smrtnosti biti drugačija ako je računate na osnovu 2.000 odnosno 55 hiljada slučajeva.
To je jedan od najvećih razloga zašto je stopa smrtnosti među potvrđenim slučajevima loša procjena istinske stope smrtnosti: precijenjivanje stope zbog neprijavljenih slučajeva.
Ali se greške mogu uraditi i u suprotnom smjeru: podcjenjivanje stope smrtnost bez uzimanja u obzir onih osoba koje su trenutno zaražene, a koje mogu umrijeti.
Zašto se stope smrtnosti razlikuju od zemlje do zemlje?
Prema istraživanju londonskog Imperial Collegea, to je zato što su različite zemlje bolje ili gore u uočavanju blažih slučajeva, koje je teže detektovati.
Zemlje koriste različite testove na virus, imaju različite mogućnosti testiranja i drugačija pravila ko treba da bude podvrgnut testiranju. Svi ovi faktori se vremenom mijenjaju.
Velika Britanija planira povećati broj testiranja na 10.000 dnevno, a cilj je da se u roku od četiri sedmice dostigne broj od 25.000 dnevno. Trenutno ograničava testiranja uglavnom na ljude u bolnicama.
Njemačka ima kapacitet da svakog dana testira više od 20.000 ljudi s tim da oni testiraju i osobe koje pokazuju blage simptome.
Dakle, njihov broj potvrđenih zaraženih mogao bi obuhvatiti i one s veoma blagim simptomima što bi moglo prikazati puno veći broj zaraženih.
Stopa smrtnosti među potvrđenim slučajevima u Njemačkoj (manje od pola posto) jedna je od najnižih u Evropi, ali očekuje se da će se povećati jer će sve veći broj teže zaraženih ljudi umirati.
Prognoza za zaražene također zavisi o dostupnom liječničkom tretmanu i o tome može li ga zdravstvena služba obezbjediti.
Zauzvrat, to ovisi o stadiju epidemije.
Ako zdravstveni sistem postane preplavljen pacijentima i odjeli intenzivne njege ne mogu liječiti ljude kojima su potrebni respiratori, stopa smrtnosti raste.
Naučnici kombinuju razne gorenavedene faktore kako bi izračunali pravu stopu smrtnosti, ali će ona biti poznata tek kada se pandemija okonča.
(FENA) F. F.
