prijava
SARAJEVO, 6. marta (FENA) - U skladu sa obavezama koje se odnose na Član 5. Konvencije o zabrani upotrebe, skladištenja i transfera PP mina/Otavska konvencija, kojim se Bosna i Hercegovina obavezala da uništi ili osigura uništavanje svih protivpješadijskih mina u miniranim područjima pod njenom jurisdikcijom ili njenim nadzorom u skladu sa datim rokovima, danas je održana radionica o temi izrade zahtjeva za produženje tog roka u Bosni i Hercegovini, kojim bi se navedeni rok produžio za pet godina.
Organizatori radionice su Centar za uklanjanje mina u BiH, u saradnji sa Jedinicom za implementaciju Otavske Konvencije iz Ženeve-ISU.
Prisustvovali su svi nosioci protivminskih aktivnosti u BiH, uklјučujući državne institucije, NVO i predstavnike međunarodnih i domaćih organizacija uklјučenih u rješavanje ovog problema, saopćeno je iz Centra za uklanjanje mina u BiH.
Na radionici su između ostalog predstavljeni i rezultati projekta "Opšta procjena minski sumnjivih područja 2018-2019", koji realizira Centar za uklanjanje mina u BiH kao vodeća organizacija u operativnom smislu, s projektnim partnerima - Oružanim snagama Bosne i Hercegovine – Deminerski batalјon i Norveška narodna pomoć – Program humanitarnog razoružanja u Bosni i Hercegovini (NPA).
Realizacija ovog projekta predstavlјa i osnovu za pripremu novog zahtjeva Bosne i Hercegovine za produženje roka za nаrednih pet godina (2025.godina), određenog Konvencijom o zabrani protivpješadijskih mina (Otavska konvencija), koja treba biti podnešena do kraja Marta 2020.godine, kао i srеdnjеrоčnоg аkciоnоg plаnа zа vrаćаnjе zеmlјištа, bеz upоtrеbе klаsičnih mеtоdа čišćеnjа i tеhničkоg izviđаnjа, na kome se trenutno radi i koji će u potpunosti pratiti implementaciju postojećeg strateškog dokumenta.
U proteklih 18 mjeseci koliko traje projekt, obrađeno je 128 općina na površini od 1056 km2, u sklopu čega je proučeno oko 30.000 dokaza o minski sumnjivim površinama u BiH.
Svi novi prikuplјeni podaci o minskoj kontaminaciji u ugroženim zajednicama su uredno mapirani i evidentirani u registru dokaza i centralnoj bazi podataka, dok su svi MSP zadaci (njih ukupnо 480) prilagođeni nоvоm Land Release pristupu kao efikasnijem i efektvnijem metodu rješavanja minske kontaminacije u narednom periodu.
Na radionici je istaknuta bitnost saradnje institucija na svim nivoima, kao i doprinos i angažman kako nevladinog, tako i komercijalnog sektora uključenog u rješavanje problematike preostalih mina i ostalih eksplozivnih sredstava zaostalih ratom.
Prema postojećoj Strategiji protivminskog djelovanja, da bi se došlo do zemlјe bez mina do spomenutog roka, potrebno je održati na istom nivou finansiranje iz međunarodnih izvora, a ono iz domaćih - povećati.
U razdoblјu od 24 godine nakon sukoba, u BiH se još nalazi 967 km2 potvrđenih opasnih područja.
Mikrolokacije kontaminirane minama/eksplozivnim sredstvima zaostalim iz rata i kasetnom municijom direktno utiču na sigurnost 545.603 stanovika ili 15 posto od ukupnog broja stanovnika BiH.
Bosna i Hercegovina je u zadnjih pet godina uspjela osloboditi ukupno 158,5 km2, gdje je uništeno 8,992 mina i 9,992 ostalih eksplozivnih ostataka rata.
Od 1996. do 2019. godine bilo je 1.766 žrtava, od čega je 617 osoba smrtno stradalo, a 802 osobe su povrijeđene, dok za ostatak nije poznat stepen povreda. U 2020. godini poginula su dva deminera, jedan je povrijeđen, dok civilnih žrtava nije bilo.
(FENA) E. F.
