prijava
ZAGREB, 5. marta (FENA) - Šef evropske diplomacije Josep Borrell podržao je u četvrtak ideju stvaranja sigurne zone na sjeveru Sirije, uslijed eskalacije sukoba koja je raselila dodatnih milion ljudi i zaprijetila novim migrantskim valom prema Evropi.
"To je dobra inicijativa... Želimo li stati na kraj bombardiranjima koja prijete civilima moramo stvoriti tampon zonu u zračnom prostoru kako bi izbjegli daljnje napade", rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku novinarima u Zagrebu, prenosi Hina.
Naglasio je da je to njegovo, a ne službeno stajalište Unije koja o zoni zabrane letenja tek treba raspraviti.
Da je nužno hitno prekinuti stradanje civila smatra i hrvatski ministar odbrane Damir Krstičević. "Bitno je da se zaustavi nasilje, rat, a onda treba tražiti političko rješenje. EU je angažirana i na tome se radi", rekao je.
Stanje na sjeveru Sirije zaoštreno je zbog ofanzive sirijske vojske u pokrajini Idlib, zadnjem uporištu pobunjenika odakle je zbog ofanzive izbjeglo još milion ljudi.
Od otvaranja granice krajem prošle sedmice su hiljade migranata pohrlile prema tursko-grčkoj granici u nadi da će ući u Grčku koja drži vanjsku granicu EU-a.
O krizi u Siriji raspravljali su evropski ministri odbrane na neformalnom sastanku u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske koja trenutno predsjeda EU-om. Na dvodnevnom sastanku je bio Borrell, a prvog dana u srijedu i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Visoki evropski dužnosnik smatra da EU ne može sama uvesti zonu zabrane letenja, ali zemlje članice mogu na to uticati kroz druge međunarodne organizacije.
"Mnoge članice su u NATO-u, u Vijeći sigurnosti UN-a. EU ne može o tampon zoni odlučiti samostalno, ali možemo izvršiti uticaj u mjestima na kojima se o tome odlučuje", rekao je Borrell.
Istaknuo je da je kriza u istočnom Sredozemlju prilika da Evropa počne djelovati zajednički, snažnije i neovisnije o transatlantskim saveznicima.
"Potrebna nam je zajednička strateška kultura. Moramo shvatiti da postoji određena nerazdvojivost prijetnji, neovisno dolaze li s istoka ili juga", istaknuo je.
I Krstičević je za koordinirano djelovanje EU-a i NATO-a, ali smatra da Unija mora biti brža u reakcijama na svjetske krize. "EU ima niz alata za djelovanje i ako želi biti globalni akter moramo biti brzi i fleksibilniji", rekao je hrvatski ministar.
Visoki predstavnik ističe da se ambicija Evrope da bude globalni igrač mora reflektirati i u novom budžetu za razdoblje od 2021. do 2027. o kojem traju teški pregovori među zemljama članicama.
"Trebamo imati resurse u skladu s našim ambicijama. Ne možemo tvrditi da želimo zajedničku odbrambenu politiku i biti prisutni u svijetu ako nemamo novca za razvijanje vlastitih kapaciteta", rekao je.
Stajališta evropskih vlada razlikuju se u nizu vanjskopolitičkih tema, od Venezuele i Libije do toga kako se postaviti prema politici američkog predsjednika "Amerika na prvom mjestu".
Evropske vlade podijeljene su i prema američkom planu za Bliski istok, a dugo se nisu mogle dogovoriti ni o pomorskoj misiji za provedbu emabrga na uvoz oružja u Libiju.
No, Borell je najavio da bi ta nova operacija trebala početi u aprilu i zamijeniti misiju Sofija protiv krijumčara ljudi koja završava u martu.
"Naravno, ako se nađu ljudi na moru onda se i time treba pozabaviti, ali će se nova operacija prvenstveno fokusirati na embargo na oružje", rekao je.
U operaciji Sofija je uništeno više od 500 čamaca za krijumčarenje ljudi, uhapšeno je 151 osumnjičena osoba i izvedena pred sud, a na moru je spašena 41.000 ljudi.
"To je jedan od primjera koji pokazuje koliko je važno upravljati takvim operacijama u kojima mi Evropljani koristimo svoje kapacitete", istaknuo je visoki predstavnik.
Operacija Sofija pokrenuta je 2015. s ciljem sprječavanja krijumčarenja ljudi i provedbe UN-ovog embarga na oružje.
Uspostavljena je pod vodstvom Italije no prijašnja talijanska vlada, u kojoj je najjača stranka bila nacionalistička Liga Mattea Salvinija, tražila je prekid operacije jer su brodovi iskrcavali migrante u talijanskim lukama.
Na insistiranje Italije u martu prošle godine prekinut je nadzor brodovima, a pojačane su mjere kontrole zračnog prostora, čime je operacija bitno oslabljena.
(FENA) B. D.
