prijava
SARAJEVO, 31. januara (FENA) - Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u četvrtak je ponovno sazvao sastanak Odbora za vanredne situacije kako bi sa Odborom utvrdio da li epidemija novog korona virusa predstavlja vanredni javnozdravstveni događaj od međunarodnog značaja.
Generalni direktor je prihvatio savjet Odbora i proglasio ovu epidemiju vanrednim javnozdravstvenim događajem od međunarodnog značaja, saopćeno je iz Ureda SZO-a u BiH.
Vanredni javnozdravstveni događaj od međunarodnog značaja je definisan na temelju tri osnovna kriterija, u skladu sa članom 1. Međunarodnog zdravstvenog pravilnika i to kao vanredan događaj, sa rizikom koji predstavlja, kao i javnozdravstveni rizik za druge zemlje, usljed globalnog širenja, te koji potencijalno zahtijeva koordinisani zdravstveni odgovor.
U skladu s tim, SZO izdaje privremene preporuke, koje nisu obavezujuće, ali su praktično i politički značajne mjere koje mogu da utiču na putovanja, trgovinu, uvođenje karantina, skrining i liječenje.
Isto tako, one mogu da posluže kao osnova za postavljanje globalnih standarda prakse u ovim oblastima.
Istovremeno, SZO može pozvati zemlje na odgovornost ukoliko nepotrebno prekorače ove globalne standarde što je od kritične važnosti kako bi se osiguralo da međunarodni odgovor na situaciju bude zasnovan na dokazima, odmjeren, te uravnotežen, kako bi se ljudsko zdravlje zaštitilo na takav način da taj odgovor ne bude niti prekomjeran, niti nedovoljan.
Također, vanredni javnozdravstveni događaj od međunarodnog značaja unapređuje koordinaciju, saradnju i solidarnost na globalnom nivou te potvrđuje da je taj problem zajednički problem i da je najbolji način za njegovo rješavanje zajednički rad.
Odbor je preporučio da Kina nastavi s provođenjem mjera, kao što su obavještavanje stanovništva o razvoju epidemije, mjerama prevencije i zaštite za stanovništvo i mjerama koje se preduzimaju na njenom zaustavljanju.
Kina treba da nastavi sa provođenjem aktivnosti skrininga na odlasku na međunarodnim aerodromima i u lukama, sa ciljem ranog otkrivanja simptomatičnih putnika, kako bi se provele dalje procjene i liječenja, uz minimalne poremećaje u međunarodnom saobraćaju.
Odbor u skladu sa spomenutim preporukama očekuje da će dalje globalno širenje slučajeva biti zabilježeno u bilo kojoj zemlji.
Stoga, sve zemlje treba da budu pripravne za mjere ograničenja, uključujući aktivan nadzor, rano otkrivanje, izolaciju i zbrinjavanje slučajeva, nalaženje kontakata i prevenciju daljeg širenja infekcije 2019-nCoV, te dostavljanje kompletnih podataka SZO-u.
Stručni savjeti mogu se naći na internet stranici SZO iz kojeg podsjećaju države da su dužne dostavljati podatke SZO-u u skladu sa Međunarodnim zdravstvenim pravilnikom iz 2005. godine.
Države treba da stave poseban akcenat na smanjenje infekcije kod ljudi, prevenciju sekundarnog prenošenja i globalnog širenja i da doprinesu pružanju međunarodnog odgovora kroz komunikaciju i saradnju svih resora i aktivno učešće u sticanju znanja o virusu i bolesti, kao i unapređenju istraživanja.
Odbor uvažava da, generalno, dokazi govore da ograničavanje kretanja ljudi i robe tokom vanredne zdravstvene situacije može biti bez efekta i da dolazi do preusmjeravanja resursa namijenjenih za druge intervencije.
Nadalje, ograničenja mogu da poremete dostavljanje potrebne pomoći, stručnu podršku i poslovanje, te negativno utiču na privredu zemalja pogođenih vanrednom situacijom.
Međutim, u određenim okolnostima, mjere koje ograničavaju kretanje ljudi mogu privremeno biti korisne, npr. u slučaju ograničenih kapaciteta i mogućnosti reagovanja na situaciju, ili u slučaju prenošenja virusa među osjetljivim kategorijama stanovništva visokog intenziteta.
U takvoj situaciji, prije uvođenja takvih ograničenja, države treba da urade analizu rizika i ekonomičnosti i procijene da li koristi nadmašuju potencijalnu štetu.
Države su dužne obavijestiti SZO o svim preduzetim mjerama, usmjerenim na putovanja, kako to nalaže Međunarodni zdravstveni pravilnik.
Nadalje, države se upozoravaju da ne uvode mjere koje pogoduju stigmatizaciji i diskriminaciji, u skladu sa principima iz člana 3. Međunarodnog zdravstvenog pravilnika.
Budući da se radi o novom korona virusu, te da je od ranije poznato da slični korona virusi zahtijevaju poduzimanje značajnih napora kako bi se omogućili redovna razmjena informacija i istraživanje, globalna zajednica treba i dalje da pokazuje solidarnost i ostvaruje saradnju, u skladu sa članom 44. Međunarodnog zdravstvenog pravilnika iz 2005. godine, kako bi zemlje jedna drugoj pružile podršku u identifikaciji izvora novog virusa, kao i njegovog punog potencijala za prenos sa čovjeka na čovjeka, te u ostvarivanju pripravnosti za potencijalni „uvoz“ slučajeva i istraživanjima čiji je cilj razvoj neophodne terapije.
Prema članu 43. Međunarodnog zdravstvenog pravilnika, država potpisnica koja sprovodi dodatne mjere koje značajno utiču na međunarodni saobraćaj (zabrana ulaska ili odlaska putnika u međunarodnom saobraćaju, prtljaga, tereta, kontejnera, robe, prevoznih sredstva, robe i sličnog, ili odlaganje ulaska i izlaska za više od 24 sata) je dužna dostaviti SZO-u načelo javnog zdravlja i obrazloženje na kojima se temelje te mjere, u roku od 48 sati od njihovog provođenja.
SZO će razmotriti obrazloženje i može tražiti od države da preispita te mjere.
SZO, također, ima obavezu da druge države potpisnice obavijesti o dostavljenim mjerama i obrazloženju.
Na temelju trenutno dostupnih informacija, SZO ne preporučuje bilo kakva ograničenja u međunarodnim putovanjima ili međunarodnoj trgovini.
Istovremeno, SZO podstiče zemlje da i dalje rade na jačanju pripravnosti za vanredne situacije u oblasti zdravstva, u skladu sa Međunarodnim zdravstvenim pravilnikom, saopćeno je iz Ureda SZO-a u BiH.
(FENA) M. L.
