prijava
ZENICA, 27. januara (FENA) – Naučnim skupom i performansom te izložbom fotografija pod nazivom "Kada su komšije bili ljudi" autora Elija Taubera, Pravni fakultet Univerziteta u Zenici pridružio se obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta, odnosno 75. godišnjice oslobođenja preživjelih iz logora Auschwitz.
Najviše stradalih u tom i drugim logorima tokom Drugog svjetskog rata bili su Jevreji, a među njima i nekoliko hiljada bosanskih Jevreja, a zenički fakultet prigodnim programima svake godine obilježava 27. januar.
-Istinu o holokaustu njegujemo, jer znanje se zaboravlja, ali obrazovanje se nikada ne gubi… Antifašizam Jevreja na ovim područjima u 2. svjetskom ratu je jasan: 150 nosilaca partizanske spomenice 1941. godina i 11 narodnih heroja. Možda je to i najveći broj u odnosu na ukupan broj stanovništva - kazao je profesor Pravnog fakulteta u Zenici Dževad Drino.
Studenti zeničkog Pravnog fakulteta, napomenuo je Drino, tokom školovanja izučavaju nastavak i razvoj jevrejske države te jevrejsko pravo, a što nije slučaj sa drugim fakultetima u Bosni i Hercegovini, pogotovo, kako je kazao, ne na pravnim fakultetima u zemljama regije.
Profesor Tauber, koji je uz Sabinu Subašić-Galijatović te Ajdina Huseinspahića, bio jedan od uvodničara današnjeg panela kojim je moderirao Enis Omerović, napomenuo je kako se zaboravlja šta je bio holokaust.
-Zaboravlja se da je on i nošenje žute trake, i odvođenje u logore, i iseljavanje iz stanova, i gubljenje radnog mjesta… da je sve to skupa, zajedno, bio holokaust. Naravno, ekonomsko obespravljivanje ljudi, koji su na kraju, kad više ništa nisu imali, bili odvedeni u koncentracione logore. Takve ih je bilo lako odvesti u logor - naveo je Tauber.
Ističe da su bh. građani, raznih nacionalnosti, na razne načine spašavali svoje komšije Jevreje. Zbog toga su neki od njih nagrađeni medaljom Pravednika, koju dodjeljuje Izraelski muzej holokausta "Yad Vashem".
-Neki od ovih ljudi su rizikovali toliko život da su, na kraju, neki od njih i sami stradali u koncentracionom logoru Jasenovac zato što su spašavali Jevreje. Drugi su bili odvedeni u koncentracioni logor pa su nekom, zaista čudnom igrom slučaja, izvađeni od tamo, jer to se, uglavnom, nije dešavalo - kazao je Tauber.
Navodi kako ti ljudi nisu bili svjesni da rizikuju vlastite živote spašavajući njegove sunarodnjake, što je najvažnije, niko od ovih ljudi nije to radio iz interesa.
Drugi svjetski rat u Sarajevu, naveo je Tauber, preživjelo je oko 115 Jevreja, od kojih su njih 100-njak spasile komšije, a 15-ak je preživjelo poslovima koje su obavljali te koji su bili potrebni njemačkim i ustaškim vlastima.
Dan sjećanja na žrtve holokausta, po riječima rektora UNZE-a Damira Kukića, najvažniji je dan u kulturi sjećanja modernog čovječanstva.
-On je najznačajniji zato što nas taj datum upućuje na sjećanje, ne samo na to kakva nam je bila prošlost i kakve smo, kao čovječanstvo, pravili greške u prošlosti, nego i kako postupati u budućnosti - da više ne pobjeđuje zlo.
(FENA) L. A.
