prijava
SARAJEVO, 16. januara (FENA) - Istaknuti važnost rješavanja problema zagađenja zraka dolazi u pravom trenutku kada se gradovi zapadnog Balkana, a posebno Sarajevo, nalaze u samom vrhu liste najzagađenijih gradova u svijetu - ocijenila je u razgovoru za Fenu generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.
Piše: Hana Imamović
Kako je pojasnila, međutim, za stanovnike regiona nema potrebe da prate statistike zagađenja zraka na internetu, jer ih oni, nažalost, žive, ali alarmantna upozorenja ovih dana koja govore o zabrani izlaska vani ili čak otvaranja prozora, nimalo ne umiruju.
- Imamo prelijepe planine, ali odlazak tamo da bismo skijali, bordali ili prošetali treba biti naš izbor, a ne sredstvo za preživljavanje. Upravo to je ono što ljudi rade, tokom vikenda izvode djecu na planine u pokušaju da ublaže štetne posljedice dana provedenih u gradskoj magli ili zatvoreni u svojim domovima - kazala je.
Dodala je da se stalno zanemaruje činjenica da je zrak zagađen u mjeri koja je opasna po zdravlje, a odlazak na planinu vikendom ne može biti rješenje i posebno ne dugoročno rješenje.
- S obzirom da se mjere za zaštitu okoliša i borbu protiv klimatskih promjena konstantno nalaze na dnu spiska investicijskih i budžetskih izdvajanja vlasti, stvarnu cijenu zagađenosti zraka plaća naše zdravlje - upozorila je Bregu.
Statistike su nemilosrdne, kaže, a osim podataka o tome da su gradovi regiona najzagađeniji, podaci pokazuju i da je 26 posto svih poznatih neprenosivih bolesti u regionu uzrokovano zagađenjem zraka.
Iznijela je podatak da ukupni broj preuranjenih smrti koje se direktno mogu pripisati zagađenju zraka u gradovima dostiže gotovo 5.000 godišnje, veliki broj starijih elektrana daje jeftinu energiju, međutim, ta cijena se skupo plaća ljudskim zdravljem jer se oko 21.000 preuranjenih smrti godišnje može pripisati zagađenju zraka iz domaćinstava.
Transportni sektor, koji je još jedan veliki izvor emisije CO2, odgovoran je za sedam posto ukupne emisije štetnih gasova u regionu, dok se 13 posto svih preuranjenih smrti uzrokovanih zagađenjem zraka povezuje sa sektorom transporta.
Postoje brojni alarmantni podaci i isto toliko znakova u svakodnevnom životu koji su prisutni već godinama, a koji zahtijevaju djelovanje te Bregu napominje da čak i ako već danas počne nešto da se radi, istina je da smo, nažalost, već zakasnili.
- Usprkos tome, mišljenja građana su podijeljena. Najnovije izdanje našeg istraživanja 'Balkanski barometar' pokazuje da devet od deset ljudi smatra da je zagađenje problem u njihovoj zajednici. Međutim, 32 posto ljudi kaže da nisu spremni koristiti ekološki prihvatljivije proizvode - kazala je.
Također, broj preduzeća koja su poduzela određene mjere radi smanjivanja štetnih uticaja na okoliš smanjio se za 13 posto u odnosu na 2017. godinu i sada iznosi 64 posto.
Stoga, osim konkretnog djelovanja, mora se više raditi i na podizanju svijesti građana da svi, uključujući i djecu, mogu i trebaju doprinijeti promjenama, ne samo u cilju smanjenja zagađenosti zraka već i drugih aspekata zaštite okoliša, jer sve to utiče na klimatske promjene koje su postale jedan od najvećih globalnih problema današnjice.
Navela je nekoliko malih koraka koje moguće poduzeti poput uštede energije, pronalaženje alternativnih, čistijih rješenja za grijanje, racionalnije korištenje automobila i davanja prednosti gradskom prijevozu ili biciklu, ali i smanjenje upotrebe plastičnih posuda i vrećica, vođenje računa o smeću da bi tako rijeke, planine, polja i šume bile čiste, pravilno odlaganje otpada, okretanje domaćoj hrani, smanjenje štampanje papira i tako dalje.
Kako je naglasila Bregu, vlade i lokalne vlasti, koji su svjesni dramatične situacije sa zagađenjem zraka u cijelom regionu trebaju više raditi i početi primjenjivati konkretne, sistematske mjere.
Te mjere znače odbacivanje starih, dotrajalih tehnologija i uvođenje novih, zajedno sa senzorima za mjerenje kvaliteta zraka, umjesto zastupljene prakse korištenja jeftinih goriva za grijanja nauštrb zdravlja građana.
- To jeste skupo, ali obavezno ako želimo nešto promijeniti. Nemojte me pogrešno shvatiti, nisam ja ta koja će ponuditi rješenje, niti imam neko spremno. Ono u šta jesam sigurna je da ovaj nivo zagađenosti zraka predstavlja ozbiljnu prijetnju našim životima - poručila je Bregu.
Što se tiče građana, smatra da je njima izbor prilično ograničen raspoloživim sredstvima, ali ako bi postojao sistematski prelazak na zdravija i naprednija rješenja i uz eventualne poticaje za poboljšanje kvaliteta zraka, a ujedno i za borbu s klimatskim promjenama generalno, građani bi sigurno znali šta žele za sebe i svoju djecu.
Stoga, naglašava da je potrebno insistirati na toj tematici kao prioritetu u susretima s vladama iz regiona, pratiti šta je urađeno, osigurati da mjere protiv klimatskih promjena, odnosno evropski "zeleni plan" ima svoj pandan u regionu, jer, kao što je već rečeno, klimatskim promjenama ne treba šengenska viza, one slobodno putuju svijetom, zaobilazeći ljudske granice.
Podsjetila je da je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nedavno prilikom predstavljanja evropskog "zelenog plana" posebno spomenula zapadni Balkan i potrebu da region bude dio tog plana i da se u tom smislu usko sarađuje.
Tome je doprinijelo podizanje svijesti o neophodnosti pronalaženja rješenja za to pitanje i u tom duhu trebamo nastaviti, kaže Bregu, jer činjenica da je Evropska unija odlučna da odgovori na klimatske izazove obavezuje i zapadni Balkan.
- Moramo djelovati i pokazati da su nam životi i dobrobit građana jednako važni kao što su Evropskoj uniji važni životi i dobrobit njenih građana. RCC periodično naručuje provođenje stručnog istraživanja uticaja klimatskih promjena u regionu kako bi se regionalni prioriteti mogli lakše postavljati na temelju nalaza i prognoza u različitim sektorima - pojasnila je.
Za primjer je navela rijeku Savu na sjeveru Bosne i Hercegovine, koja je prirodna granica između Hrvatske i BiH ili između Evropske unije i BiH, kazavši da ukoliko se želi imati čista voda potrebno je očistiti obje obale rijeke, a situacija je ista i sa Skadarskim jezerom između Albanije i Crne Gore.
- Priroda i njeni resursi, kao i zdravlje građana naša su zajednička odgovornost ili, ako želite, izvor snage o kojem zajednički trebamo voditi računa - istaknula je.
Vijeće za regionalnu saradnju već godinama omogućava regionalni dijalog na ministarskom nivou i osigurava da zaštita okoliša i mjere protiv klimatskih promjena ne budu potisnute na margine planova i programa.
Ministarska konferencija posvećena prelasku na "zeleni program" trebala je biti održana u decembru prošle godine u Tirani, dan nakon razornih zemljotresa koji su pogodili Drač i Tiranu, što predstavlja zastrašujući simboličan znak, smatra Bregu i dodaje da je konferencija odgođena, ali će biti održana uskoro.
- Ono što je sigurno je da mjere u borbi protiv klimatskih promjena trebaju imati istaknutije mjesto u regionalnim programima, a ne biti samo dogovor na prirodne katastrofe koje nas, s vremena na vrijeme, podsjećaju na to da smo ranjivi - zaključila je u razgovoru za Fenu generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu.
(FENA) L. A.
