prijava
SARAJEVO, 27. decembra (FENA) – Udruženje „Život s Down sindromom FBiH“ danas je prezentiralo model tranzicije mladih od srednje škole do tržišta rada koji je urađen u okviru projekta „Tranzicija osoba s Down sindromom od srednje škole do tržišta rada“.
Predsjednica Udruženja Sevdija Kujović ukazala je na važnost kvalitetnog upravljanja tranzicijama u životu osobe s invaliditetom, te istakla da stvaranje većih i boljih prilika za zapošljavanje mladih s Down sindromom uveliko ovisi o partnerskim odnosima i komunikaciji između svih faktora koji su neophodni da budu uključeni u proces.
Analizom regionalnih i evropskih praksi, navela je da su ključni faktori za rad i zapošljavanje osoba s Down sindromom: porodica, obrazovanje, zakonska regulativa, sistem posredovanja i radno okruženje.
- Svi navedeni faktori zapravo čine mrežu u tranziciji od škole do posla, No, konkretnu tranziciju za konkretnu mladu osobu, potrebno je napraviti individualni tranzicijski plan, čijom smo se strukturom i sadržajem bavili kroz projekt 'Tranzicija osoba s Down sindromom od srednje škole do tržišta rada' – rekla je Kujović.
Dokument je struktuiran tako da proziva sve relevantne faktore, obrazovne institucije, porodice, poslodavce, zakonodavce da se uključe u pružanju podrške mladima s Down sindromom.
Nakon prezentacije dokumenta, Kujović očekuje da ta metodologija bude dio sistema, posebno obrazovnog, ali treba biti i dio klubova za traženje posla.
- Cilj nam je da ovo bude sistemsko rješenje. Svejsni smo da je to dug put ali metodologija će biti primjenjivana u programima podrške mladim osobama s Down sindromom. Ima nade ukoliko se svi relevantni faktori angažiraju i preuzmu dio odgovornosti – zaključila je Kujović.
Najveći izazov u zapošljavanju osoba s invaliditetom, navela je, su predrasude društva, nepovjerenje da osobe s Down sindromom mogu raditi, doprinijeti i sebi i društvu.
Analizom dokumenta uočene su prepreke koje su zasmetale mladima s Down sindromom a to su: neadekvatni prostorni uvjeti, radno vrijeme, neuređen javni prijevoz (gužva u javnom prijevozu), ukoliko su radili u trgovinama prepreka su im visoke police.
Pored prepreka, mladi su navodili da bi voljeli da imaju stalni radni odnos, ističući pri tom ekonomsku dimenziju rada, koja pruža egzistenciju osobi koja radi, ali isto tako i osjećaj vlastite vrijednosti. Većina njih voli da radi u ugostiteljstvu, jer najviše vole da komuniciraju sa ljudima.
Roditelji djece s Down sindromom pored ostalog smatraju da ne postoji sistem asistencije, što uveliko otežava zapošljavanje na otvorenom tržištu rada, a ovu prepreku prepoznaju i poslodavci, i ostali akteri.
Iako poslodavci imaju pozitivan stav prema zapošljavanju osoba s invaliditetom, veliki broj njih ne žele ih zaposliti, uprkos velikom broju poticajnih mjera. Zato poslodavci ističu važnost obuka, stručnih predavanja o potrebama osoba s invaliditetom.
- Mi nismo pripremali poslodavce koji nisu ni razmišljali o takvim stvarima. Stoga ovaj program definiše ulogu i očekivanja od brojnih faktora i daje upute i smjernice kako treba to realizirati - kazala je Kujović, te dodala da dobro pripremljen teren, prilagođeni uvjeti rada, mlade s Down sindromom čine sretnim.
Trenutno, u Federaciji BiH dvije su osobe zaposlene s Down sindromom, a u toku su pregovori sa kompanijom koja je iskazala želju da zaposli dvije osobe.
Još nema registra osoba s Down sindromom, ali pokrenut je softwer te je Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo u januaru ove godine preuzelo odgovornost da u taj softwer unese podatke o osobama s Down sindromom.
Projekt je podržalo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
(FENA) E. F.
