prijava
OSLO/SARAJEVO, 27. novembra (FENA) - Četvrta reviziona konferencija "Svijet bez mina" održava se u Oslu od 25. do 29. novembra, a ujedno obilježava se i 20 godina od stupanja na snagu Konvencije o zabrani proizvodnje, upotrebe, skladištenja i transfera PP mina.
U pitanju je formalni diplomatski sastanak 164 države potpisnice navedene Konvencije, koji predstavlja priliku da se sve zemlje članice Konvencije još jednom sastanu i razgovaraju o rezultatima postignutim nakon konferencije održane u Maputu 2014. godine, te da se da smjer za provođenje Konvencije u narednih pet godina.
Paralelno s konferecijom bit će održano i niz sporednih događaja koji imaju za cilj uspostavljanje dijaloga o trenutnom statusu Konvencije, kao i potrebama i izazovima za ispunjenje obaveza proisteklih iz nje.
U svojstvu članova delegacije BiH, konferenciji prisustvuju ambasador BiH u Norveškoj Nedim Makarević i direktor Centra za uklanjanje mina u BiH Saša Obradović, koji će se i obratiti skupu u sklopu planiranih davanja izjava zemalja članica Konvencije o trenutnom statusu i preostalim obavezama, te o naporima i potrebama za njihovu implementaciju.
Kao i do sada, bit će istaknuta snažna opredjeljenost Bosne i Hercegovine za nastavak daljnjih aktivnosti na rješavanju prijetnji uzrokovanih protupješadijskim minama i eksplozivnim ostacima rata. U prilog tome ide i usvajanje novog strateškog dokumenta za period 2018.-2025., kojim se potvrđuje konačna namjera da se ovo dugoročno pitanje riješi na što efikasniji i efektivniji način, postizanjem vidljivih rezultata, u traženom roku.
Iako je BiH navela brojne razloge kao osnovu za produženje zahtjeva, u vidu manje sredstava za uklanjanje mina nego što je predviđeno, te sa još uvijek znatnom kontaminacijom, kao i nepredviđenim vremenskim uslovima. Iz Centra za uklanjanje mina u BiH naglašavaju da je BiH, iako je zahtijevala dodatno vrijeme za izviđanje i uklanjanje mina, u potpunosti angažirana i posvećena poboljšanju efikasnosti i djelotvornosti terenskih aktivnosti, kako bi ispunili obaveze iz člana 5. Konvencije.
U razdoblju od 24 godine nakon sukoba, još uvijek je 8.050 sumnjivih opasnih područja površine 995.87km2 i 917 potvrđenih opasnih područja površine 22.14km2.
Bosna i Hercegovina je u zadnjih pet godina uspjeli osloboditi ukupno 158,5 km2, gdje je uništeno 8.992 mina i 9.992 ostalih eksplozivnih ostataka rata.
Zahvaljujući kontinuiranoj edukaciji o opasnostima od mina i obilježavanju aktivnosti, broj civilnih žrtava se smanjuje, jer su ljudi više informirani i educirani o opasnosti od mina i NUS-a, te kako izbjeći potencijalni rizik.
- Intenzivno se radi i na pružanju što adekvatnije pomoći preživjelima od mina, posebno budući da se i dalje suočavamo sa ozbiljnim izazovima s našim medicinskim i rehabilitacijskim ustanovama, kao i sa socijalno-ekonomskom reintegracijom žrtava od mina. Tako ostajemo posvećeni jačanju naše skrbi, rehabilitaciji i ublažavanju patnje žrtava od mina - poručili su iz Centra za uklanjanje mina u BiH.
Nažalost u ovoj godini su bile dvije deminerske nesreće s tri povrijeđena deminera i dva sa smrtnim ishodom.
- U proteklom periodu BiH je primila različite vrste pomoći i saradnje koje dolaze od velikih donatorskih zajednica, predstavljajući veliki i bitan podstrek za realizaciju naših strateških i operativnih ciljeva. I iako se borimo da uložimo više u taj proces, moramo naglasiti važnost donatorske pomoći i doprinosa u narednom periodu, kako bi se dostigla zemlja bez mina i drugih eksplozivnih ostataka rata - navodi se u saopćenju Centra.
(FENA) J. Č.
