prijava
SARAJEVO, 8. novembra (FENA) - Prof. dr. Nerzuk Ćurak, jedan od diskutanata na Međunarodnom naučnom simpoziju „Fenomen migracija u suvremenom trenutku“, održanom danas, kazao je da današnji svijet svjedoči vrlo diskutabilnom načinu demonizacije migranata.
- Živimo u stvarnosti u kojoj se ono što je očito zanemaruje, a fikcija proglašava stvarnošću - kazao je Ćurak, podsjećajući na ksenofobna ideološka prikazivanja migranata kao opasnih ljudi pa i ako oni ne čine zlo.
- Prema pokazateljima, u Njemačkoj, na primjer, u prošloj godini su više kriminala počinili domaći ljudi nego migranti, ali to nikome nije bitno - kazao je prof. Ćurak uz poruku da treba napraviti izbor: da li ćemo epohu seoba shvatiti kao nešto što može oplemeniti zavičaje ili se vratiti u varvarizam i nasilje.
Puno je veći izazov napredovati ka dobru, njegovo je mišljenje.
Prof. Ćurak se pozvao na Kantova promišljanja u djelu „Vječni mir“ i načelo hospitaliteta (gostoprimstva) o pravu stranca da ne bude neprijateljski primljen na novom tlu i da svi treba da razumijemo sebe kao građanine svijeta.
Nije dobro izdati Kanta u tom smislu i mora se tragati za raznim mogućnostima „da se ne bismo vratili u čisto stanje varvarstva“, zaključio je prof. dr. Ćurak pozivajući se na promišljanja više svjetskih autora od kojih jedno govori o migrantima kao orijentiru za našu ljudskost.
Doc. dr. sc. Zdenko Spajić sa Katoličkog bogoslovnog fakultetu u Sarajevu, također diskutant na simpoziju, ukazao je na načela o jednakosti svakog ljudskog bića na planeti i pravu na dostojanstvo.
Život, sloboda i težnja ka sreći, to su teološka načela, ali praksa pokazuje da nismo svi jednaki, kazao je. Migranti kao obespravljeni ljudi koji napuštaju svoju zemlju sigurno ne mogu očekivati prava u drugim zemljama osim ako se ne uklapaju u njihove gospodarstvene interese.
Dok crkva i UN ističu načela o jednakosti i dostojanstvu, a države ih ne poštuju, migranti mogu poslužiti kao objekt za ostvarivanje političkih i gospodarskih interesa, za karitativno djelovanje i kao tema za naučne skupove, zaključio je.
Doc.dr. sc. Oliver Jurišić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta je govorio o temi „Televizijski jezik i migrant: adequatio uma i zabave“.
Prof.dr. Parvo Barišić sa Instituta za filozofiju Sveučilišta iz Zagreba i mr. Sc. Tvrtko Barun (Isusovačka služba za izbjeglice) elaborirali su o izazovima migracija za demokratiju i radu s izbjeglicama i migrantima u Unsko-sanskom kantonu u Bosni i Hercegovini.
Na ovom naučnom skupu održanom u sjedištu Katoličkog bogoslovnog fakulteta, prorektorica Sarajevskog univerziteta Aleksandra Nikolić, obraćajući se učesnicima, navela je da su zemlje koje su po uticajem ratnih zbivanja iz devedesetih godina proteklog stoljeća sad u poziciji da počnu razmišljati o ruralno-urbanim migracijama na novi način jer njihove ruralne sredine mogu ostati bez stanovništva.
Univerzitet ima ulogu u izgradnji kohezivnog društva, kazala je i dodala da bez migracija nema razvoja, što uvijek treba imati na umu kad se govori o tome.
Univerzitet u Sarajevu je neodvojivi dio društva, što pokazuje i današnji simpozij, zaključila je prorektorica.
(FENA) E. F.
