prijava
SARAJEVO, 29. oktobra (FENA) - "Bosanskohercegovački federalizam-dometi i ograničenja" tema je međunarodne naučne konferencije upriličene danas u Sarajevu u organizaciji Fondacije Centar za javno pravo (FCJP) i Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, a povodom 70 godina od donošenja Ustava Savezne Republike Njemačke.
Sudionici skupa, koji je u glavnom gradu BiH okupio eminentne akademske djelatnike iz Njemačke, Austrije, Italije, Belgije, Srbije i Bosne i Hercegovine, razmatraju različite državnopravne, politološke i ekonomske aspekte bh. dejtonskog ustavnog aranžmana.
Fokus naučne debate je na valorizaciji demokratskog modela Bosne i Hercegovine, uključujući niz kompleksnih pitanja koji se odnose na raspodjelu kompetencija i (ne)funkcioniranje sistema, a u funkciji osiguranja racionalnog pristupa razjašnjenju brojnih nedorečenosti u tom pogledu.
Predsjednik FCJP-a prof. dr. Edin Šarčević ističe kako je riječ o fenomenu i atipičnoj konstelaciji, koji su u BiH postali aktuelni nakon minulog rata, te da je skup prilika da se razmotre neka od temeljnih pitanja koja se tiču federalizma u kontekstu njemačkog višestoljetnog iskustva, kao i prednosti i nedostataka takvog uređenja.
- U Njemačkoj postoji niz instituta koji nisu pisani/propisani ustavnim pravom, ali su izvedeni kao tzv. 'nepisano ustavno pravo', a jedno od tih načela podrazumijeva obaveznu lojalnost saveznoj državi - kazao je Šarčević, precizirajući kako, shodno tome, savezne države ne mogu izlaziti iz vlastitih ustavom zajamčenih kompetencija.
U tom kontekstu, jedno od pitanja koje će biti razmatrano jeste o tome - da li su entiteti i kantoni obavezni na lojalno ponašanje u odnosu na državu BiH i da li se iz tog nepisanog načela mogu izvoditi direktna prava i obaveze, pritom imajući u vidu njemački model, odnosno katalog nadležnosti i kompetencija za oblasti zakonodavstva, uprave i sudova, a sve u kontekstu bh. prilika u kojima je to dosta difuzan element uređenja.
- Ustavni sud BiH je uspio da postavi nekoliko utemeljenih principa za raspodjelu nadležnosti i to će biti jedna od tema kojima ćemo se baviti - izjavio je Šarčević, uoči održavanja međunarodne naučne konferencije.
Dodao je kako postoji i niz aspekata političke prirode, a koji se tiču demokratskog uređenja, organizacije izbora, pitanja kakav je tip demokratije u BiH 'ustoličen'...
Na novinarski upit u vezi s ograničenjima 'bh. federalizma', Šarčević je kazao kako je osnovni nedostatak da BiH nema tzv. 'kolizionu normu', a što znači da kada dođe do sukoba nadležnosti između entiteta i države, ili između kantona i države, ne postoji propisan način na koji se te pravne kolizije riješavaju.
- Njemački ustavni sistem ima najkraću normu u svom pravnom sistemu koja kaže 'da savezno pravo poništava pravo saveznih zemalja'. Dakle i upravni akt koji donese savezna država je jači od Ustava. Mi u BiH taj sistem hijerarhije nemamo kao ustavno načelo, on egzistira kao nepisano ustavno pravilo koje je izgradio Ustavni sud - pojašnjava Šarčević, navodeći kako se radi o klasičnom pravnom problemu, koji se, nerijetko, rabi u dnevnopolitičke svrhe.
Referirajući se na spomenute prioritete naučne rasprave, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka UNSA Elmir Sadiković navodi kako se federalizam primjenjuje u dvije vrste zemalja - u izrazito velikim državama u teritorijalnom smislu i etnički pluralnim društvima.
- Međutim, veoma sam rezerviran prema konceptu etničke federalizacije BiH iz više razloga. Prvi je taj što iskustva razvijenih federalnih/saveznih država zapadnog svijeta pokazuju da uspješne federacije pretpostavljaju nekoliko preduvjeta, a prvi je da imaju dovoljno snažnu identifikaciju svih građana prema državi kao političkoj zajednici, bez obzira na etničku pripadnost - izričit je Sadiković.
Nadalje, pojašnjava kako država mora biti na odgovarajućem stepenu ekonomskog i demokratskog razvoja, koji preduvjeti u BiH nisu ispunjeni, a postavlja se i pitanje legitimne društvene osnovice za federalizaciju BiH.
- Mi kao država u svom historijskom razvoju nemamo nikakvo iskustvo s federalizmom. Nikada federalizam nije bio primijenjen u BiH kao model državnog uređenja - precizira Sadiković, istaknuvši kako "BiH, prema svom državnom uređenju, nije federalna, odnosno savezna država iz prostog razloga što u Ustavu nije definirana kao federacija".
Istovremeno, stava je da treba tragati za onim modelima državnog uređenja kojima bi se akomodirali i kolektivni identiteti i interesi, ali i osigurala primarnost individualnih ljudskih i građanskih prava i sloboda.
(FENA) M. L.
