prijava
LONDON, 4. septembra (FENA) - Jučer je bio jako dug dan za visoku britansku politiku. Vlada je pretrpjela veliki udarac, što bi potencijalno moglo imati velike posljedice po Brexit, a posebno što se tiče vremena i načina njegovog održavanja.
Sada je jedna od opcija i održavanje prijevremenih općih izbora, piše BBC u analizi sukoba parlamenta i premijera Borisa Johnsona.
Glavno pitanje je ko će biti voditi Brexit uoči roka 31. oktobra za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske unije.
Johnson je odlučan da sprovede Brexit bez obzira da li će se postići sporazum ili ne.
U utorak su političari koji se protive izlasku UK bez sporazuma preuzeli kormilo kako bi blokirali ovakav ishod. Glasali su da preuzmu kontrolu nad dnevnim redom parlamenta za sjednicu koja treba biti održana u srijedu.
Oni planiraju da usvoje zakon koji bi prisilio premijera Johnsona da odgodi Brexit za 31. januar ako parlamentarci ne odobre novi sporazum.
Međutim, Johnson ne planira da moli Evropsku uniju da dobije još vremena. On je rekao da će, umjesto toga, vlada ipak tražiti da se održe prijevremeni izbori.
Ali je za to potrebna dvotrećinska većina, a nije izvjesno da će se složiti dovoljan broj parlamentaraca kako bi se ovo sprovelo.
Kako je u Britaniji uopšte došlo do ovoga, postavlja pitanje BBC u današnjoj analizi.
U nastavku teksta podsjeća BBC da su Britanci glasali za izlazak iz Evropske unije na referendumu za Brexit prije nešto više od tri godine.
Kako bi se to sprovelo, posljednja premijerka, Theresa May, posredovala je sporazum sa EU kojim se određuju uslovi "rastanka" Velike Britanije i EU. Brexit je trebao biti 29. marta 2019.
Tada se, isto kao i sada, parlament nije složio s vladom. May nije mogla da dobije glasove neophodne za sporazum i bila je prisiljena da odgodi Brexit. Na kraju je morala odstupiti s funkcije.
Boris Johnson je izabran kao novi čelnik od strane Konzervativne stranke i zvanično je postao premijer krajem jula. Obećao je da će izvesti Britaniju iz EU do krajnjeg roka 31. oktobra i da neće moći biti izgovora.
Međutim, doživio je istu sudbinu kao i May, poražen je od parlamenta. Čak su i neke kolege iz stranke glasali protiv njegovog prijedloga.
Na pitanje zašto on ne može uraditi ono što želi, BBC u nastavku teksta piše da je ključ u brojkama. Boris Johnson je u utorak ujutro imao većinu u parlamentu zbog jednog dodatnog glasa.
Do popodne, ova tijesna većina je nestala jer je jedan od konzervativnih zastupnika prešao u liberalne demokrate koji se zalažu za ostanak u EU.
Veliku glavobolju su britanskom premijeru zadale i njegove kolege iz stranke jasno mu stavljajući do znanja da će se vjerovatno pobuniti i glasati u korist odgode Brexita.
Ovaj "savez buntovnika", koji je na kraju u utorak brojao 21 člana, složio se s drugim članovima parlamenta da će Brexit bez sporazuma izazvati ekonomski haos.
Tako su oni pomogli da se parlamentarne procedure uzmu iz ruku vlade u prvom korak usvajanja zakona koji bi blokirao izlazak iz EU bez sporazuma.
Ovako žestoke podjele u Konzervativnoj stranci su tako jake da su ti parlamentarci glasali za iako im je bilo zaprijećeno da će biti izbačeni iz stranke.
Bitno je spomenuti da je Nicholas Soamer - unuk čuvenog Winstona Churchilla, političkog uzora Borisa Johnsona - jedan od tih parlamentaraca.
Međutim, vrijeme prolazi veoma brzo i to zato što je Johnson odlučio da traži od Kraljice Elizabete II da suspenduje parlament naredne sedmice što dodatno skraćuje vrijeme koje parlament ima da izbjegne izlazak iz EU bez sporazuma.
Parlamentarci namjeravaju pokrenuti proces usvajanja zakona koji bi ovo onemogućio na sjednici u srijedu i da usvoje zakon naredne sedmice ako uspiju prevazići sve prepreke.
Ako uspiju u tome, Johnsonove ruke će biti 'vezane' i vlada će morati tražiti još jednu odgodu Brexita, zaključuje BBC.
(FENA) B. D.
