prijava
ZAGREB, 29. kolovoza (FENA) - Izložba "Tri života Sarajevske hagade", otvorena u četvrtak u Arheološkom muzeju u Zagrebu, kroz 21 odabranu stranicu Sarajevske hagade predstavlja put slavnog židovskog rukopisnog iluminiranog kodeksa od srednjovjekovne kraljevine Aragonije do Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Ravnatelj Arheološkog muzeja u Zagrebu Sanjin Mihelić istaknuo je kako je riječ o nastavku višegodišnje plodne suradnje dvaju institucija kojom zagrebački muzej dobiva priliku prikazati jedan izuzetan srednjevjekovni rukopis.
"Zajedničko civilizacijsko dostignuće svih društava koje drže do sebe je to što na vrlo visoko povlašteno mjesto stavljaju knjigu. Stoga mi je posebno zadovoljstvo što ovdje možemo predstaviti jedan neprocjenjiv dragulj koji se čuva u Zemaljskom muzeju BiH – Sarajevsku hagadu", rekao je Mihelić.
Hagada je židovski liturgijski tekst koji se čita tijekom obrednog obroka Sedera, na početku obilježavanja židovskog blagdana Pashe kojim se obilježava izlazak, oslobađanje Izraelaca iz Egipta, nakon četiri stotine godina zarobljeništva. U ranom srednjem vijeku, hagade se javljaju kao zasebne knjige u Europi.
Sarajevska hagada jedan je od najbogatije iluminiranih srednjovjekovnih rukopisa koji je ikad načinjen za židovske naručitelje. Nastala je na sjeveroistoku Španjolske sredinom 14. stoljeća, odakle je zajedno sa Židovima napustila Španjolsku još u 15. stoljeću, a postoje podaci da se još 1609. godine nalazila u Italiji.
Autorica izložbe Aleksandra Bunčić istaknule je kako se izložba "Tri života Sarajevske hagade" bavi upravo putem koji je morala proći, od srednjovjekovne kraljevine Aragonije, preko Italije u 17. stoljeću, gdje su je pregledali i odobrili rimokatolički cenzori, do Sarajeva, gdje je rukopis kupljen od strane Zemaljskog muzeja koncem 19. stoljeća.
Cilj izložbe nije bio samo prikazati taj fascinantni dokument, napomenula je, već i predstaviti neke od najljepših minijatura koji se u njemu nalaze. "Od njih ukupno 69, mi smo napravili selekciju od 21 minijature, koje su tu prikazane u prirodnoj veličini i upotpunjene popratnim materijalima iz ostalih muzeja, prije svega Arhiva BiH ali i drugih arhivskih dokumenata i građe koja prati ne samo povijesno-umjetnički razvoj tog rukopisa, nego i vrlo kompleksnu povijest koja nije ispisana na njenim stranicama, a koja je ispisana kroz stoljeća u kojima taj rukopis živi i opstaje", rekla je Bunčić.
Izložba je prvi puta postavljena u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u veljači. Autor izložbe i direktor muzeja Mirsad Sijarić istaknuo je kako je riječ o nastavku aktivnosti kojima taj muzej u ovoj godini obilježava 131 godinu svojega postojanja.
"Zemaljski muzej BiH najveći je i najstariji muzej u BiH, dom tri milijuna predmeta, arheoloških, etnoloških, prirodoslovnih, te knjižnice s 350 tisuća naslova, a Sarajevska hagada, koja se kod nas nalazi od 1894., sasvim je sigurno najpoznatiji predmet koji čuvamo, rukopis priznat kao najvrjedniji rukopis te vrste u svijetu", rekao je Sijarić.
Izabrane stranice Sarajevske hagade pružaju uvid u okolnosti i razloge nastanka ovog enigmatičnog rukopisa, rekao je, a poseban segment izložbe čine neka od izdanja Sarajevske hagade, uključujući posljednje štampano 2018. godine, čiji je izdavač, po prvi put samostalno, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.
Izložbu je otvorio veleposlanik Izraela u RH Ilan Mor, koji je istaknuo kako je riječ o za njega sretnoj prilici da dobije uvid u sadržaj i izgled Sarajevske hagade, izvanredan dokument života Židova u srednjemu vijeku koji je neprocjenjivo kulturno blago, prenosi Hina.
"Kad pomislim na hagadu, prvo čega se sjetim su četiri čuda koja je morala proći na svojem putu od 14. stoljeća naovamo. To je, prvenstveno, čudo što je uspjela preživjeti protjerivanje Židova iz Španjolske; zatim čudo preživljavanja talijanskih cenzora, pa preživljavanje nacističke okupacije Sarajeva u Drugom svjetskom ratu, te čudo preživljavanja rata za nezavisnost 1991.-1995.", rekao je Mor.
Otvorenju izložbe, koja ostaje otvorena do 29. rujna, nazočili su, među ostalima, predsjednik Koordinacije židovskih općina RH Ognjen Kraus, te glavni rabin koordinacije židovskih općina RH Lucian Moše Prelević.
(FENA) N. M.
