prijava
BERN, 8. srpnja (FENA) - Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u ponedjeljak se u sklopu dvodnevnog posjeta Švicarskoj susrela s predsjednikom te države Uelijem Mauererom s kojim se usuglasila kako će raditi na izjednačavanju statusa hrvatskih radnika u Švicarskoj s ostalim državljanima zemalja članica Europske unije.
Švicarska ima Sporazum o slobodnom kretanju ljudi od 1. lipnja 2002. potpisan s tadašnjih 15 zemalja EU-a, a koji se svakim proširenjem izmjenjuje protokolom.
Ta je zemlje tako imala obavezu potpisati taj protokol kada se Hrvatska pridružila EU-u 2013., no odbila je to učiniti nakon referenduma 2014. na kojem su Švicarci glasali za uvođenje kvota radnicima iz Europske unije.
Bern je konačno u prosincu 2016. donio odluku o ratifikaciji Protokola III kojim se sporazum o slobodi kretanja između Švicarske i Europske unije proširio i na hrvatske državljane, a stupio je na snagu 1. siječnja 2017.
-Ono što smo predložili, s obzirom da je Švicarska uvela i prijelazno razdoblje 2+3+3+2 godine, jest da se tri i pol godine koliko je trajala ratifikacija Protokola III (od ulaska Hrvatske u EU) uračunaju i oduzmu od tog razdoblja - rekla je Grabar-Kitarović nakon susreta s Maurerom u Bernu u kojem boravi u sklopu svog dvodnevnog posjeta Švicarskoj.
Hrvatska predsjednica je istaknula da, kad bi se uračunala sva prijelazna razdoblja, tek bi 2027. bilo omogućeno hrvatskim državljanima da nesmetano rade u Švicarskoj. No, osim smanjenja tog roka za tri i pol godine, može se odustati i od novog produženja.
-Kao što je sam predsjednik rekao, hrvatski iseljenici iznimno se dobro integriraju u švicarsko društvo. Nema nikakvih problema i oni ne izazivaju one osjećaje koje poneki švicarski građani imaju prema imigraciji - rekla je predsjednica.
Naime, švicarski građani na referendumu u veljači 2014. su s 50,3 posto odlučili podržati restrikciju imigracije.
Inozemni državljani trenutno čine 25 posto stanovništva te zemlje. Hrvati čine 2,2 posto njezinog stanovništva, s oko 31 tisuća građana. Ako se tome pribroje i stanovnici s dvojnim državljanstvom, ta brojka raste na između 70 i 80 tisuća.
-Iako je moja demografska politika poznata, da želim da ljudi ostaju u Hrvatskoj i da se u nju vraćaju, kao predsjednica moram zastupati jednakost svih državljana. Uostalom, mobilnost je dobra - ja se nadam da će se ljudi koji ovdje žive vraćati u Hrvatsku i prenositi znanja i iskustva iz ovog uređenog društva - kazala je Grabar-Kitarović.
Sam Maurer, koji nema ovlasti samostalno donositi odluke o imigraciji, obećao je skori posjet Hrvatskoj na kojem će se ponovno razgovarati o pitanju jednakopravnosti hrvatskih radnika, javlja Hina.
(FENA) M. K.
