prijava
BANJA LUKA, 4. jula (FENA) - Šef Kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) Miladin Stanić pozvao je danas policiju da preduzme mjere kako se više nikada ne bi dogodio "slučaj Dragičević".
- Ne dozvolite da se više ikada takav slučaj dogodi, ne samo zbog tog mladića Davida Dragičevića, njegove majke i oca, već i policije RS - rekao je Stanić u Narodnoj skupštini RS-a, tokom rasprave o izvještaju o radu Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS u prošloj godini.
Tvrdi da zna da su određeni propusti napravljeni i u "slučaju Krunić".
- Najveći problem policije, koja ima mala primanja, je politička obojenost - rekao je Stanić i pozvao da se da prednost struci i profesionalcima.
Poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Srđan Mazalica je kazao da treba imati na umu objektivne okolnosti u kojima radi policija u RS.
- Negativne kampanje stvaraju lošu sliku o radu MUPRS-a - kazao je Mazalica i dodao da je, između ostalog, zbog toga povećan broj napada na policajce.
Tvrdi i da RS-a "ne bi bilo da nema policije".
Poslanik u Klubu SDS-a Nebojša Vukanović je rekao da je frapantan podatak da je lani svega 20.000 KM oduzeto od kriminalaca, a, kako kaže, pokradene su milijarde.
- Najbolje je da ugasite Agenciju za upravljanje nelegalno stečenom imovinom u RS – tvrdi Vukanović.
Ukazao je da nisu procesuirane brojne afere, među kojima i ona u “Birču” za koju nisu odgovarali bivši litvanski vlasnici.
Poslanik PDP-a Draško Stanivuković je dodao da je "ovo najgori izvještaj policije od kada postoji RS te da će ostati upamćen po nerasvijetljenom ubistvu Davida Dragičevića i batinanju građana".
Upitao je nadležne u policiji zašto tri narodna poslanika ne mogu dobiti odobrenje na Trgu krajinu, već ih šalju u park.
Direktor policije RS-a Darko Ćulum je u uvodnom riječi rekao da je MUPRS-a lani uspješno realizovalo poslove i zadatke iz svoje nadležnosti, što se ogleda kroz ostvareno povoljno stanje bezbjednosti u oblasti kriminaliteta i bezbjednosti u saobraćaju, te očuvanju stabilnog reda i mira.
Zabilježen je pad kriminaliteta za 12,4 posto uz povećanje koeficijenta ukupne rasvijetljenosti.
Od ukupno 7.848 evidentiranih krivičnih djela, 82,9 posto čine krivična djela općeg kriminaliteta, kojih je u odnosu na 2017. godinu manje za 11,1 posto.
Smanjen je i broj imovinskih krivičnih djela za 19,5 posto, posebno težih krivičnih djela, dok je broj krivičnih djela protiv života i tijela (666) veći za 8,6 posto, uz koeficijent ukupne rasvijetljenosti od 97,5 posto.
U izvještajnom periodu izvršeno je šest teških ubistava i 12 ubistava, od kojih su 10 izvršile nepoznate osobe, ali je naknadno rasvijetljeno sedam, tako da se u još tri slučaja radi na njihovom otkrivanju.
(FENA) H. D.
