Bosna i Hercegovina     | 14.06.2019. 14:27 |

INZ-Rizik od ugriza krpelja veći tokom toplijeg vremena

FENA Saopćenje

SARAJEVO, 14. juna (FENA)  -  Stručnjaci službi za epidemiologiju i veterinarsko javno zdravstvo Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) upozoravaju na rizik od ugriza krpelja, koji je tokom toplijeg vremena veći uslijed čestog i dužeg boravak u prirodi često i s ljubimcima.

U saopćenju za javnost navode da se, mada većina ugriza prođe bez zaraze, može javiti popratna pojava kao iritacija kože i alergijske reakcije nastale na mjestima ugriza.

- Najbolji način zaštite od krpelja je odgovarajuća odjeća i obuća (dugih rukava i nogavica) prilikom boravka u prirodi, nanošenje na kožu spreja i kreme koje odbijaju insekte, detaljna provjera kože po povratku kući (posebno dijela iza vrata, uha, ispod pazuha, dojke, prepone, iza koljena…). Kod pregleda djece posebno obratiti pažnju na glavu, jer im se često krpelj zakači na taj dio tijela - naglašavaju.

Osobe koje na tijelu primijete zakačenog krpelja trebalo bi da ga, što prije uklone (čistim rukama i dezinficiranom pincetom).

- Insekt se uzme lagano u predjelu glave (što bliže koži) te izvuče blagim, ravnomjernim povlačenjem od kože bez uvrtanja, pazeći da se izvuče cijeli insekt bez oštećenja kože i upotrebe ulja, benzina, leda ili drugih preparata. Bitno je dezinficirati mjesto ugriza, te ponovo provjeriti da li je sve izvučeno iz kože. U protivnom potrebno je potražiti hitnu medicinsku pomoć - naglašavaju.

U slučaju otekline ili neke druge kožne promjene na mjestu uboda preporučuju neki protualergijski lijek. Antimikrobna zaštita poslije uboda krpelja u pravilu se određuje kod nadležnog ljekara na osnovu pratećih simptoma.

- Ne preporučuje se drugi način uklanjanja krpelja (spaljivanje šibicom, gnječenje krpelja, premazivanja kremom, mastima ili uljima). Za osobe  profesionalno izložene opasnosti od uboda krpelja (šumari, vojnici, planinari, lovci) preporučuje se vakcinacija - navode.

Kod životinja, naročito pasa, najbolja je preventiva sistemska upotreba sredstava za zaštitu od krpelja, te svakodnevno pregledanje pasa i uklanjanje krpelja.

-Iako struka kaže da je tek svaki četvrti krpelj zaražen, problem može nastati ako se krpelj zadrži duže vremena u tijelu i ako njegova krv dođe u kontakt s krvlju pacijenta - navode iz INZ.

Parazitarni insekti krpelji hrane se krvlju žrtve. Time prenose i zarazne bolesti, koje su u našim krajevima javljaju sporadično, ali nisu bezazlene. Smatraju se najvažnijim prenosiocima bolesti, kod ljudi i životinja. Bolesti kod domaćih životinja prenosive krpeljima predstavljaju važan ograničavajući faktor za razvoj stočarstva.

(FENA) M. B.

Vezane vijesti

Institut za zdravlje i sigurnost hrane će povećati svoju prisutnost u Tešnju

Uspješno okončan projekt INZ o reproduktivnom zdravlju djevojčica

INZ- Set procedura za početak rada predškolskih ustanova

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo