Regija     | 21.05.2019. 12:38 |

Crna Gora danas obilježava 13. godišnjicu neovisnosti

FENA Cvita Kusić

PODGORICA, 21. svibnja (FENA) - Crna Gora u utorak slavi 13 godina od obnove neovisnosti, nakon što se na referendumu 21. svibnja 2006. većina građana te zemlje izjasnila za to da Crna Gora iziđe iz zajednice u kojoj je, nakon raspada bivše SFRJ, ostala sa Srbijom te da postane neovisna država.

 Na referendumu o neovisnosti tada se je 55,5 posto građana izjasnilo za to "da Republika Crna Gora bude neovisna država s punim međunarodno-pravnim subjektivitetom". Za ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom glasalo je pak 44,5 posto izašlih birača.

 Crnogorski referendum obilježila je velika izlaznost od 86,5 posto upisanih birača te zahtjev Europske unije da nezavisnost treba podržati 55 posto građana. Na čelo republičkog referendumskog povjerenstva izabran je Slovak František Lipka.

 Najveći uspjeh na vanjskopolitičkom planu od obnove novisnosti, Crna Gora je ostvarila članstvom u NATO savezu. Pridruživanje NATO-u i Europskoj uniji bila su dva vanjskopolitička prioriteta koje je postavila crnogorska vlast na čelu s Milom Đukanovićem.

 "Članstvo u Alijansi je snažan podsticaj ka ostvarenju sljedećeg vanjskopolitičkog cilja, članstva u Europskoj uniji, s obzirom da smo u poodmaklom pregovaračkom procesu. Također, već se osjećaju veoma pozitivni učinci članstva u NATO-u, kroz veći priljev investicija, dok je broj turista iz zemalja NATO-a povećan u prvoj godini članstva za 25 posto", ocijenio je crnogorski predsjednik.

 U pregovirma s Europskom unijom Crna Gora je otvorila 32 od ukupno 33 pregovaračka poglavlja. Ta zemlja je i prvi kandidat na koju se primijenio nov pristup u pregovorima, koji podrazumijeva da se poglavlja 23. - "Pravosuđe i temeljna prava" i 24. - "Pravda, sloboda i sigurnost", otvaraju na početku pristupnih pregovora i ostaju otvorena do zatvaranja svih ostalih poglavlja.

 U slučaju zastoja u ostvarivanju napretka u navedenim poglavljima, može doći do blokiranja daljnjeg napretka u svim ostalim. Crnogorski dužnosnici s tim u vezi često ističu da je Crna Gora "lider u europskim integracijama među zemljama regije".

 Više od polovine građana ne sjeća se vlasti prije Đukanovića

 Na gospodarskom planu Crna Gora je napredovala, naročito u prvim godinama nakon obnove neovisnosti. Prosječna plaća u toj državi je, s 282 eura u 2006. godini, porasla na 416 eura već u 2008. Danas prosječna plaća u Crnoj Gori iznosi 514 eura, dok više od polovine zaposlenih u toj zemlji, njih 52 posto, prima mjesečnu zaradu od 250 eura.

 Usporedno s rastom gospodarstva raslo je i zaduženje crnogorske države. Ukupan dug Crne Gore od obnove neovisnosti se utrostručio. Na kraju 2018. crnogorski dug iznosio je 3,09 milijardi eura ili 68 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Posljednjih godina Crna Gora bilježi značajan rast BDP-a, u prosjeku preko 4 posto u posljednje tri godine, prije svega zahvaljujući izgradnji prve dionice autoceste ka sjeveru zemlje, za koji se ta zemlja zadužila kod kineske Exim banke za gotovo milijardu eura.

 Crnogorski premijer Duško Marković istaknuo je nedavno, na prijemu u povodu obljetnice crnogorske neovisnosti, kako je "stopa gospodarskog rasta već treću godinu zaredom među najvećima u Europi" te je za sljedeću godinu najavio puštanje u promet prve dionice najvećeg infrastrukturnog projekta, autoputa od Smokovca do Mateševa, i odmah potom nastavak radova na ostalim dionicama.

 Na unutrašnjopolitičkom planu Crna Gora je ostala podijeljeno društvo. Vlast u Crnoj Gori od obnove neovisnosti nije se mijenjala. Milo Đukanović, uz kratko napuštanje državnih funkcija, neprikosnoveni je lider te najmanje države zapadnog Balkana. Đukanović je od obnove neovisnosti u tri mandata bio crnogorski premijer, a 2018. izabran je za predsjednika Crne Gore.

 Na dan parlamentarnih izbora u listopadu 2016. Đukanovićeva vlast u Crnoj Gori bila je meta pokušaja nasilnog prevrata, koji su organizirala dvojica pripadnika ruske obavještajne službe GRU, uz potporu čelnika oporbenog Demokratskog fronta (DF).

 U "sudskom procesu stoljeća", kako su ga nazvali u crnogorskim medijima, Viši sud u Podgorici nedavno je osudio čelnike DF-a Andriju Mandića i Milana Kneževića na po pet godina zatvora, dok je ruske državljane, agente ruske obavještajne službe, Eduarda Šišmakova i Vladimira Popova, osudio na 15 odnosno 12 godina zatvora zbog organizacije pokušaja nasilnog svrgavanja vlasti, a s ciljem "sprječavanja da Crna Gora uđe u NATO".

 Života u Crnoj Gori prije dolaska Mila Đukanovića na vlast ne sjeća se 324.000 njenih stanovnika, ili 52 posto od ukupnog broja. Kako je nedavno objavio podgorički dnevni list Vijesti, više od polovine građana Crne Gore u siječnju 1989., kada su na vlast nakon antibirokratske revolucije došli Milo Đukanović i Momir Bulatović, imalo je manje od deset godina ili se još nisu bili ni rodili.

 Prema podacima crnogorskog Zavoda za statistiku Monstat, za siječanj prošle godine, u Crnoj Gori živi 622.000 stanovnika, od čege 324.000 ima manje od 40 godina. Đukanović je sada predsjednik i 233.000 građana koji su se rodili nakon njegovog dolaska na vlast prije tri desetljeća.

 Milo Đukanović prvi puta je postao premijer u veljači 1991., s 29 godina, prenosi Hina.

(FENA) C. K.

Vezane vijesti

Više od polovine građana Crne Gore vjeruje da se za glasanje dobiva novac - istraživanje

U Crnoj Gori i Srbiji obilježena 25. obljetnica početka NATO udara

Slabiji potres u Crnoj Gori

Promo

M:tel: Savršena kombinacija – Huawei telefon i pametni sat s popustom

M:tel: Stiglo nam je Proljeće!

Predstava 'Kako sam se nadala dobro se nisam udala' u BKC Sarajevo