prijava
VIŠEGRAD, 23. aprila (FENA) – U Višegradu je danas održan trilateralni sastanak ministara nadležnih za zaštitu životne sredine iz bh entiteta Republika Srpska te Srbije i Crne Gore s ciljem rješavanja problema plutajućeg otpada na rijekama Lim i Drina, koji ugrožavaju rad hidroelektrana Višegrad i Bajina Bašta.
Sastanku čiji je domaćin bila ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a Srebrenka Golić, prisustvovali su Goran Trivan ministar za zaštitu životne sredine Srbije i Pavle Radulović ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore te načelnici i predsjednici opština Rudo, Višegrad, Bajina Bašta, Priboj, Prijepolje, Berane, Andrijevica, Bijelo Polje kao i direktori HE Višegrad, Bajina Bašta i Limske hidroelektrane.
Na sastanku su dogovoreni koraci koji će biti poduzeti s ciljem rješavanja dugogodišnjeg problema u tom regionu.
Ministrica u Vladi RS-a Srebrenka Golić naglasila je da ovaj problem trenutno najviše pogađa opštinu Višegrad.
-Činjenica da je 50.000 metara kubnih otpada raznih vrsta deponovano na odlagalištu Planina, govori koje količine dođu Tarom, Drinom, Limom i njihovim pritokama. Neke aktivnosti su pokrenute prethodnih godina rezultat toga je da su opštine Bijelo Polje i Priboj obezbjedile bespovratna sredstva, i krajem ovog mjeseca uklanjaju 80 tona otpada koji se nalazi na obalma rijeke Lim. Uskoro slijedi i realizacija projekta opštine Bijelo Polje i BPK Goražde da se izdvoje sredstva za postavljanje lančanika koji bi spriječili dotok otpada u rijeku Drinu. Na ovom sastanku dogovorili smo formiranje timova i rješavanje problema o kojem dovoljno govori i činjenica da je HE Višegrad krajem prošle godine izvukla više od 8.300 metara kubnih plutajućeg otpada, u kojem je oko 70 posto drvnog , a 30 posto su ostale vrste otpada - kazala je Golić.
Pavlo Radulović ministar održivog razvoja i turizma Crne Gore takođe je naglasio potrebu rješavanja ovog problema. Dogovoreno je formiranje radnih grupa iz BiH i Crne Gore koje će raditi, iz pravca toka Tare i Lima.
-Ogromna količina otpada dolazi iz Crne Gore i gro tog otpada je drvni sortiment. Mi smo se dogovorili da ljudi iz nacionalnih parkova evidentiraju stabla koja su potencijalni problem. Kanjon rijeke Tare je iz kojeg dolaze ova stabla je dio nacionalnog parka i na listi je UNESCO-a i tamo se ne vrši čak ni sanitarna sječa. Očigledno da ćemo morati u zajedničkom interesu da sa ljudima iz UNESCO-a i NP-a pronaći način da spriječimo da tolika količina stabala koja bivaju oborena zbog erozija, oboljenja ili nečeg trećeg, završe upravo ovdje. Mnogo ružnija je slika Lima iz kojeg nam očigledno pristiže komunalni otpad bez obzira na broj stanovnika. Moramo skenirati kompletan tok, od izvora rijeke Lim u Crnoj Gori u Plavskom jezeru, čitav tok njenih pritoka koje utiču, evidentirati sve divlje deponije - precizirao je Radulović.
Naglasio je da je rok za radnu grupu na Tari da svoj dio posla obavi do kraja juna, dok bi grupa za Lim do kraja septembra trebala da evidentira sve deponije na obali i pronađe način da se one uklone.
Goran Trivan ministar zaštite životne sredine Srbije ocijenio je da zaštita životne sredine predstavlja i veliki interes Srbije.
-U ovom našem regionu ekologija je tema bez ikakvih hipoteka. Motiviše nas činjenica da poslije dugo vremena na izvjestan način započinjemo regionalnu, praktičnu i operativnu saradnju. Srbija želi da sarađuje, ne možemo riješiti ni jedan problem sami. Interes Srbije je ekonomski i ekološki, da od onog što dolazi kao otpad ne samo ovdje, zaštiti svoju HE Bajina Bašta. Svi uzvodno moramo riješiti ovaj problem i spriječiti da se smeće baca u rijeke - kazao je Trivan.
Načelnik Opštine Višegrad Mladen Đurević vjeruje da će dogovoreni koraci dati rezultate.
-To raduje posebno nas u Višegradu, jer mi smo praktično brana da sav otpad ne bi išao dalje. Štitimo i gradove iz Srbije koji su niz rijeku Drinu i dobili smo čvrsta obećanja da će ovaj problem na našem jezeru biti riješen. Moramo ići sistematski, prvi koraci su formiranje timova koji će da evidentiraju sve deponije na rijekama Tara i Lim i nadamo se već krajem ove godine da ćemo imati vidljive poteze koji će napokon ukloniti smeće koje dolazi u našu opštinu - izjavio je Đurević.
Direktor HE na Drini Nedeljko Perišić naglasio je da je preduzeće na čijem je čelu u najvećoj mjeri samo rješavalo problem sa plutajućim otpadom.
- Drago mi je da su i resorni ministri i kolege iz HE uzvodno i nizvodno vidjeli s čim se borimo. Iskreno se nadam da će ovi zaključci vrlo brzo uroditi plodom. Problem neće biti lako riješiti jer generiše ga priroda i čovjek. Ovo što vidimo očima u akumulaciji je direktna posljedica čovjekovog uticaja na životnu sredinu i nadam se da ovakve prizore više nećemo gledati. Ovo je samo desetina onoga što tu bude. Od šest do osam hiljada kubika, zavisno od dotoka, izbacimo smeća godišnje što nas košta od 200.000 do 300.000 KM – kazao je Perišić.
(FENA) B. D.
