prijava
ZENICA, 18. decembar (FENA) - Osjetljivi pristupi prema stresu i traumi, posebno prema žrtvama ratnog seksualnog nasilja, bili su tema dvodnevne radionice Udruženja „Medica“ iz Zenice.
Kako je istakla direktorica „Medice“ Sabiha Husić, žrtve ratnog seksualnog nasilja prepoznate su i u Zakonu o socijalnoj zaštiti Federacije BiH kao posebna kategorija te imaju pravo na ostvarenje statusa civilne žrtve rata.
- To u praksi znači da te osobe imaju, između ostalog, pravo na mjesečna primanja od oko 600 KM. Mi znamo da međunarodni izvještaji kazuju da je u BiH između 20.000 i 50.000 osoba, prvenstveno žena, preživjelo ratno seksualno nasilje. Ali ono što, možda, u BiH nije poznato, istražujući ovu temu i gledajući međunarodne izvještaje došla sam do podataka da je u BiH silovano i oko 3.000 muškaraca - ističe Husić.
Nažalost, mnogi od njih, pogotovo žene, ne žele govoriti o svojim traumama pa odbijaju i da apliciraju za ostvarivanje tog prava.
- Ako pogledamo statistiku Federalnog ministarstva, koje je zaduženo za posebnu kategoriju, dolazimo do podatka da je nešto više od 900 osoba, uključujući i muškarce i žene, ostvarilo status posebne kategorije, i to je jako nizak procenat - napominje Husić.
Kroz rad, kontakte i istraživanje, došla je do saznanja kako preživjele žrtve nerado govore o svojim teškim životnim iskustvima. Žrtve se plaše, kako dodaje, reakcije zajednice, porodice. Posebno je, napominje, prisutan kontinuiran strah za djecu pa se već sada u nekim slučajevima može prepoznati i transgeneracijski prijenos traume.
- Medica Zenica, već 27. godinu, pokušava da bude na usluži preživjelim žrtvama ratnog seksualnog nasilja, prije svega da imaju sigurno mjesto i okruženje. Da uspostavimo povjerenje i da im vjerujemo u njihove priče, a ne da idemo s pretpostavkom da bi te žene ili muškarci mogli manipulisati sa preživjelom traumom, samo zarad ostvarivanja tog prava - upozorava Husić. Tvrdi da je bilo samo neznatan procenat pokušaja manipulacije u slučaju ove ratne traume.
To, dodaje, pokazuje i broj osoba koje su ostavrile pravo od 2006. godine, od kada se pomenuti zakon primjenjuje. Zato poručuje institucijama da bi trebali razviti malo osjetljiviji pristup na stres.
- Imali smo situacija da su žene, koje su željele aplicirati i naišle na gotovo zatvorena vrata, nikada više nisu ni pokušale otvoriti vrata tih institucija. Čemu toliko nepovjerenje, posebno prema ženama? Ne postavljamo pitanje manipulacije za druge civilne žrtve, ali postavljamo pitanje za žene, koje su najčešće žrtve. Meni je to veliki upitnik i, kao žena, mogu reći da su to utjecaji partrijarhata - smatra Husić.
Čak i ovo pravo, napominje Husić, u kraćem periodu ostvaruju muškarci žrtve seksualnog nasilja, nego žene, kojima poručuje da se oslobode i da "ne moraju umrijeti kao žrtve, jer imaju pravo na svoj život".
(FENA) H. D.
