prijava
SARAJEVO, 27. novembra (FENA) - Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović istaknuli su danas ponovno teritorijalni integritet i kontinuitet državnosti BiH na predavanju studentima Internacionalnog univerzitetu u Sarajevu (IUS).
Internacinalni univerzitet organizirao je predavanje članova Predsjedništva za studente iz 56 zemalja u okviru obilježavanja 25. novembra - Dana državnosti BiH na koje su pozvali i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji, međutim, na poziv nije odgovorio.
Komšić i Džaferović ponovili su da je 25. novembra obnovljena i potvrđena državnost, hiljadugodišnje, Bosne i Hercegovine, ali i promoviran princip jednakopravnosti svih građana, napominjući da su još 1943. godine precizirane njene istinske vrijednosti.
Član Predsjedništva Željko Komšić kazao je da antifašistički pokret na zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja (ZAVNOBiH) predstavlja početak pravljenja državnog aparata buduće zemlje, a veličina tih ljudi ogleda u odlučnosti da BiH zadrži ista prava kao i ostale republike u sastavu buduće zajedničke države - Jugoslavije.
- Možemo iz toga izvući poruke i koliko god da teška situacija bila ne treba odustati od svoje zemlje i vjere u nju. Za nju se vrijedi boriti i kada situacija izgleda bezizlazno - stav je Komšića.
Podsjetio je i da je tada potvrđeno da BiH nije niti srpska, niti hrvatska, niti muslimanska nego je i srpska, i hrvatska i muslimanska, a to je nazvao važnim jer su postojali veliko državni planovi koji su dolazili od različitih strana.
Oni, dodao je, nikada nisu odustali od ideje da dio BiH ili cijelu državu pripoje sebi, ali u Komunističkoj partiji nije bilo dilema da li BiH treba opstati.
Komšić je mišljenja da 25. novembar 1943. godine i 1. mart 1992. godine zapravo predstavljaju političko jedinstvo iako je značajna vremenska distanca među tim datumima i to jer, kaže, da nije bilo 1943. kada je obnovljena državnost BiH pitanje je da li bi svijet priznao referendum o nezavisnosti 1992. godine.
Također, je podsjetio na drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a kada je donesena Deklaracija i to u tadašnjim okolnostima da se svim građanima, naglasio je Komšić posebno, garantira biračko pravo, ističući da je još tada BiH imala svijest o principu jednakopravnosti što je ujedinjena Evropa kao veliki mirovni i demokratski projekt usvojila nakon Drugog svjetskog rata.
- Znamo mi da je teška borba za BiH, ali mi nemamo pravo odustati od nje kada je još 1943. godine odabrano da BiH postoji i kada smo mi 1992. godine rekli NE, to je naša zemlja i nećemo pokleknuti. I danas smo u prilici braniti BiH kao zemlju jednakih ljudi i ravnopravnih građana i naroda. To nije u interesu svima, ali mi znamo šta želimo i spremni smo na tom putu ostati - zaključio je.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović naglasio je da je zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjić gradu jedan od najznačajnijih datuma u modernoj historiji BiH jer je tada obnovljena i potvrđena državnost BiH i promoviran princip jednakopravnosti svih građana.
Kazao je i da je Ustav iz 1974. godine bi osnova da Badinterova međunarodna komisija prizna BiH te da BiH 1992. godine legitimno raspiše referendum o nezavisnosti kada se raspadala Jugoslavija i kad su se nad BiH "nadvili teški oblaci koji su joj prijetile da nestane".
Podsjetio je da je 29. februara i 1. marta na osnovu dvotrećinske volje, a teško je naći državu u svijetu gdje se takve odluke donose tako snažno dvotrećinskom većinom, sa 64,95 posto glasova građana kazala da želi nezavisnost u kojoj će narodi biti ravnopravni na cijeloj teritoriji.
Tada je, dodaje Džaferović, BiH stekla međunarodni subjektivitet i priznanje, ali onda je uslijedila agresija, a nakon četiri godine potpisan je Dejtonski mirovni sporazum za koji je prvi predsjedavajući Predsjedništva BiH Alija Izetbegović kazao da je njime osiguran mir koji nije pravedan, ali je bolji od nastavka rata, uz konstataciju da se u takvoj situaciji bolji mir nije mogao postići.
- On je sačuvao cjelovitu BiH, i nastavak postojanje po međunarodnom pravu i to je prva tačka Dejtona koju osporavaju neki u BiH dajući prednost entitetima, drugi princip je demokratski karakter zemlje, treći je složene struktura koja predstavlja kompromis, a četvrti princip je sloboda kretanja ljudi, roba i kapitala kroz cijelu BiH - pojasnio je Džaferović.
Kako je zaključio, bez obzira na probleme s kojima je BiH danas suočena kroz pokušaje da se atakuje na integritet zemlje i umanji kapacitet njenih institucija, njegov stav je jasan - "ova zemlja će postojati do sudnjeg dana i niko joj nikada neće moći nauditi jer će uvijek postojati dovoljan broj onih koji vole ovu zemlju".
(FENA) E. F.
