prijava
SARAJEVO, 21. novembra (FENA) - Bosna i Hercegovina i njeni građani i danas, 23 godine nakon parafiranja Daytonskog mirovnog sporazuma, suočavaju se s otvorenim i istim onim prijetnjama koje su karakterizirale stanje s početka 90-ih godina prošloga stoljeća, uključujući kontinuirane i sinhronizirane pokušaje novih protagonista podjele države, oživljavanja velikodržavnih projekata i retrogradnih politika, što su prethodili agresiji na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. godine.
Istaknuto je to danas u Sarajevu na otvaranju programske konferencije Bošnjačkog pokreta pod nazivom "Nova politika Bosne i Bošnjaka", posvećene godišnjici parafiranja Daytonskog sporazuma, a s ciljem profiliranja i strateškog promišljanja nove politike kao odgovora na sistematske atake na teritorijalni integritet i suverenitet međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, kao i na otvorena miješanja u njene unutarnje poslove političkih vrhuški iz Beograda i Zagreba.
Predsjednik Bošnjačkog pokreta Sejfudin Tokić je, govoreći o velikim iskušenjima pred kojima se nalazi Bosna i Hercegovina, upozorio kako su ' na sceni' otvoreni pokušaji destabilizacije države i sprečavanja Bosne i Hercegovine na njenom evroatlantskom putu, kao i na reformskom putu koji podrazumjeva dosljednu primjenu evropskih i evroatlantskih standarda.
Ocijenio je kako je, i pored specifičnosti trenutka za državu Bosnu i Hercegovinu i njene građane i narode, sva pažnja izabranih političkih predstavnika na svim nivoima uglavnom fokusirana na međusobne obračune, a ne na zaštitu interesa i afirmaciju države, te na osiguranje ravnopravnog statusa bošnjačkog naroda na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.
- Bošnjaci nisu ravnopravni, jer na više od 75 posto teritorije imamo negiranje jezika, historije, kulture, čak i najnovije historije koja je ispisana presudama međunarodnih sudova, Haškog tribunala (ICTY) i Međunarodnog suda pravde (ICJ) - ustvrdio je Tokić, navodeći da je sve propraćeno negiranjem genocida i veličanjem protagonista udruženih zločinačkih poduhvata (UZP).
Predsjednik Pokreta "Odgovor" i uvodničar skupa Ćamil Duraković osvrnuo se na status Bošnjaka, povratnika u Republici Srpskoj, ocijenivši da se povratnička populacija nalazi u najkritičnijem stanju dosad, te da razlozi tomu leže u porazu probosanskih političkih opcija.
Naveo je kako 'famozni' Aneks 7. Daytonskog sporazuma gotovo da nije još ni zaživio, a o čemu svjedoči procenat Bošnjaka koji je živio na prostoru bh. entiteta RS u odnosu na procenat koji trenutno čine u tom dijelu Bosne i Hercegovine.
- Poražavajuće je gdje smo danas. Dolazim iz Srebrenice koja je posebno senzibilna i rezultat je ono što je narod spontano činio, jer nije bilo sistemskog pristupa procesu povratka, a, generalno, i oni koji su se vratili svojevremeno, 1999/2000-te, sve više su odlazili usljed odsustva elemenata održivog povratka - kazao je Duraković.
Jedan od uvodničara konferencije - brigadir OSBiH u penziji Namir Zuka, čije je izlaganje posvećeno incijativi za uvođenje dobrovoljnog služenja vojnog roka u BiH, novinarima je kazao kako Bosna i Hercegovina trenutno nema uspostavljen sistem ni obaveznog, niti dobrovoljnog oblika služenja vojnog roka, dok zemlje iz okruženja imaju određene modele vojnog osposobljavanja mladih ljudi.
Kako je kazao, radi se o modalitetu tzv. 'Light' vojnog roka, odnosno osnovne vojne obuke i razvoja vještina, koji su u skladu sa savremenim rizicima, prijetnjama i izazovima, a za što postoji veliko interesovanje pripadnika mlade populacije, uključujući i mlade iz bh. dijaspore.
U nastavku skupa otvorena su pitanja koja se dotiču obaveza institucije visokog predstavnika, a koji je, sljedstveno Daytonskom sporazumu i njegovim aneksima, dužan osigurati nesmetano funkcioniranje države.
- Bosna i Hercegovina prvenstveno zavisi od onih koji je vole, a takav broj je dominantan. Suštinsko pitanje jeste osiguranje opstanka i cjelovitosti države, te onemogućavanje svojevrsne 'palestinizacije' bošnjačkog naroda, a ne to ko će imati parlamentarnu većinu u pojedinim kantonima i drugim nivoima vlasti - poručeno je sa skupa.
Istovremeno, ocijenjeno je kako suština svake politike leži u kompetentnim kadrovima, oslobođenim podaničkog mentaliteta i spremnim da hrabro stanu u zaštitu interesa svih kategorija stanovništva, te ne dozvole da forma zamagli suštinu.
Izlaganja spomenutih uvodničara, uključujući i izlaganje o temi "Visoki predstavnik ima najjače pravne mehanizme da integriše BiH" akademika Suada Kurtćehajića, koje je najavio organizator, bit će objavljena u posebnoj brošuri, te predstavljati prilog na planu izrade dokumenta dugoročne politike pod nazivom "Nova bošnjačka politika u 21. vijeku".
Danas se navršavaju 23 godine otkako je u vojnoj zračnoj bazi Wright Patterson kod Daytona, u američkoj državi Ohio, parafiran Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Daytonski mirovni sporazum.
Pravni akt sporazumnog karaktera donesen je da bi se službeno prekinuo rat u Bosni i Hercegovini (1992-1995.) i bio je fokusiran na buduće upravno i ustavno uređenje države.
Konferencija je trajala od 1. do 21. novembra 1995. godine, kada su sporazum potpisali tadašnji predsjednici RBiH Alija Izetbegović, Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman poslije tronedjeljnih pregovora.
Sporazum je parafiran u prisustvu tadašnjeg državnog tajnika SAD-a Warrena Cristophera, a pored njega, glavni američki posrednici su bili Richard Holbrooke i general Wesley Clark.
Službeno je potpisan u Elizejskoj palači u Parizu 14. decembra 1995. godine.
- Ovo nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata. U ovakvoj situaciji kao što jeste i ovakvom svijetu kakav je, bolji mir i nije mogao biti postignut - izjavio je tada prvi predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović nakon ceremonije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u Parizu.
(FENA) M. L.
