prijava
SARAJEVO, 22. oktobra (FENA) - Bez ideja njemačkog filozofa i političkog ekonomiste Karla Heinricha Marksa danas ne bi mogli razumjeti ono što se dešava u savremenom svijetu, a to su kriza kapitalizma, parlamentarne i predstavničke demokratije te kriza revolucionarnog potencijala - izjavila je danas profesorica Univerziteta u Sarajevu Nermina Mujagić.
To je istakla na Konferenciji pod nazivom "200 godina poslije: Preispitivanje ideja Karla Marksa" koju su organizirali Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu i Goethe-Institut, a na kojoj su profesori iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Njemačke diskutovali o tome šta se danas može naučiti iz djela tog filozofa.
Mujagić je istakla da su mnogi predvidjeli da će Karl Marks biti jedan od vodećih mislilaca u 21. stoljeću te da postoji mnogo razloga da se propitkuju njegove ideje, posebno u BiH i regiji.
Direktor Goethe-Instituta Klaus Krischok podsjetio je da 1989. godine Karl Marks više nije bio moderan i popularan u Njemačkoj te da se niko njime nije ni bavio, ali da tek danas shvataju da su neke njegove ideje ponovo dobile na aktuelnosti, kao ideja socijalne pravde, a koje su najbitnije.
- Želimo analizirati kakav značaj Marks ima u današnjem društvu u Njemačkoj i zemljama bivše Jugoslavije te šta od njega danas možemo naučiti - poručio je Krischok te dodao da je Karl Marks filozof i ekonomski naučnik, čije ideje su drugi implementirali u praksi, što je vrlo različito.
Profesor Univerziteta u Zagrebu Luka Bogdanić istakao je da je Marks bio antireligiozni, a ne ateistički filozof te da je bio začetnik kritičke misli o globalizaciji.
Kazao je da je Marks jedan od onih filozofa koji su pokazali permanentne ciklične krize u koje 'upada' kapitalizam te na koji način se može shvatiti ta realnost.
- Marks nije pisao 'recepte' za budućnost, nije predviđao šta će biti, posebno kada su nosioci nove društvene svijesti došli na vlast, što je stvorilo mnogo problema i improvizacija. On je prije svega pokazao kritiku političke ekonomije i kritiku društva, čak šta više, društva u kojem mi živimo danas - poručio je.
Profesor Univerziteta u Beogradu Đorđe Pavićević smatra da Srbija prolazi kroz period 'divljeg kapitalizma', gdje se sve privatizuje i gdje ljudi nikada nisu imali manji pristup resursima.
Istakao je da je Marksov najveći kapital bilo shvatanje ekonomskih odnosa, tačnije vlasništva te njegovih posljedica u obliku hijerarhije, jer dok neki uživaju, drugi pate.
(FENA) E. F.
