prijava
SARAJEVO, 6. oktobra (FENA) - Brojne nevladine organizacije iz zemalja Balkana godinama pokušavaju pružiti rješenja za pitanja u društvu na koja institucije vlasti nisu mogle u dovoljnoj mjeri odgovoriti što zbog nedovoljnih kapaciteta, što zbog otpora pojedinaca za revolucionarnim promjenama.
Aktivizam nije jednostavna stvar, često su oni koji su ukazivali na diskriminacije i kršenja ljudskih prava bili žrtve sistema, ali aktivizam se živi kazali su mnogi od njih među kojima je i Sabina Talović, dugogodišnja aktivistica iz Crne Gore koja je na ovogodišnjem Pitchwiesu govorila upravo o tim temama u okviru panela "Hrabre i odvažne".
Koordinatorica je u Otvorenom centru "Bona Fide" Pljevlja aktivizmom se bavi više od 25 godina, a u razgovoru za Fenu prisjetila se koliko je za žene bilo opasno biti mirovna aktivistica devedesetih godina i suprotstaviti se ratu i nasilju.
- Tada biti aktivistica na sjeveru Crne Gore u blizini granice sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom nije bilo nimalo jednostavno. Pripadam ženama koje su bile isključene iz zajednice, nazivali su nas dobrovoljnim izdajnicama i drugim imenima jer smo javno, izlažući svoja tijela, pokazale otpor nasilju i glasno rekle da ono što se čini nije u naše ime - dodala je.
Istaknula je da to tada nisu gledale kao humanu nego normalnu ljudsku reakciju na zlo koje se događalo, ali koja je izostala od mnogih dok su one podržavale antimilitarizam, protivile se fašizmu i svim oblicima nasilja i prema drugima u njihovo ime i prema sugrađanima.
Ovaj mirovni aktivizam zagovaraju i danas, 25 godina kasnije, kada daju podršku ženama žrtvama nasilja, ali pokušavaju i ekonomski podržati žene zbog siromaštva u kojem mnoge od njih žive, a u posljednjih nekoliko mjeseci snažno su se angažirale u pružanju ruke spasa izbjeglicama koje prolaze kroz Crnu Goru u namjeri da se domognu zemalja Evropske unije.
- Ovo što se događa u regionu koji je postao nova ruta onih koji su morali napustiti svoje domove često se naziva migrantskom krizom, ali za nas su oni porodice i pojedinci koji su morali napustiti domovinu. Na toj ruti su se našla i Pljevlja kao posljednji grad Crne Gore na granici s BiH - kazala je.
Kako je ispričala, aktivistice iz ovog grada sasvim slučajno su se našle u toj situaciji kada su pomogle grupi izbjeglica na autobuskoj stanici jer su znale u kakvom političkom i ekonomskom konceptu žive te su zaključile da će im njihovoj zajednici teško neko prići i pomoći.
- Noć kada smo ih primijetili bio je 4. februar. Ta noć bila je hlada, a grupa mladića bila je promrzla i uplašena, nisu znali naš jezik niti mi njihov. I sada pomažemo onima koji prođu ovim putem i do danas je kroz naš Centar prošlo više do 1.000 nevoljnika - kazala je Talović.
U okviru podrške koju im pružaju, posebno vode računa o ženama i djeci, jer porodice dolaze iz potpuno drugačijeg političkog, ekonomskog i kulturnog konteksta od onoga u kojem mi živimo, ali i odnos muškarca prema ženi i žene prema samoj sebi je bitno drugačiji.
Talović je kazala da su u tom odnosu mnogo naučili jedni od drugih, ali aktivistice iz Pljevalja pokušavale su im pokazati ljudsku stranu i empatičnu, solidarnu podršku žena ženama.
Napomenula je da je taj proces veoma težak jer se znalo događati da u Centru jednu noć bude više od 70 osoba, dodajući da ova organizacija nije imala nikakav projekat razrađen za njihovo zbrinjavanje kako bi dobile neko finansiranje.
- Mi ga ni danas nemamo jer o tome nemamo vremena razmišljati. Fokusirali smo se samo na to kako da ih sklonimo s ulice jer živimo na prostorima koji su vrlo hladni gdje su i u martu i aprilu snjegovi veliki te smo se organizirale na najbolji mogući način u tom trenutku - pojasnila je Talović.
Pomoć koju im pružaju je smještaj, hrana, medicinska pomoć, kupanje, pranje garderobe i sve ono što im treba, a sve to postigle su jer su mobilizirale lokalnu zajednicu, ali prije svega svoju porodicu i prijatelje.
Ljudi koji su prošli kroz Centar dolaze iz različitih zemalja poput Sirije koja je velika civilizacija te su upravo oni aktivisticama pomogli da se oslobode predrasuda i stereotipa koje su imale prema ljudima koji dolaze s tih područja.
Kako je Talović zaključila u razgovoru za Fenu, ova organizacija nastavit će pružati pomoć izbjeglicama koje idu balkanskom rutom, dodajući da su se aktivistice i pojavile kao odgovor na probleme u društvu, a upravo je takvom i okarakterizirana situacijama sa izbjeglicama.
(FENA) H. D.
