prijava
SARAJEVO, 31. jula (FENA) - Sarajevski tunel spasa je 31. jula 1993.godine pušten u funkciju i to je bio najvažniji strateški projekt za odbranu grada Sarajeva i države BiH.
U povodu obilježavanja 25. godišnjice prokopavanja i puštanja u funkciju Tunela, u organizaciji Fonda memorijala i Spomeničkog kompleksa D-B danas je upriličen prigodan program, položeno cvijeće na spomen-obilježje ispred Spomeničkog kompleksa Tunela D-B te prezentiran audio vodič Spomeničkog kompleksa na njemačkom jeziku.
Također, otvoren je i drugi dio izložbe "Oni su Tunel“, posvećen graditeljima, kopačima tunela, a bilo ih je mnogo.
Radili su 24 sata, gladni, žedni, bez adekvatne odjeće i obuće, bez adekvatnog radnog materijala, ali radili su jer je tunel koji povezuj Dobrinju i Butmir bio jedini izlaz iz teške, ratne situacije.
Glavni inženjer projekta tunela Nedžad Branković prisjeća se da je početak gradnje tunela bio u teškim ratnim okolnostima, u vrijeme kada je Sarajevo bilo potpuno blokirano, nije bilo hrane, oružja za odbranu. Stoga je državni vrh na čelu sa predsjednikom Alijom Izetbegovićem i njegovim timom, komandom Prvog korpusa Armije RBiH krenuo u realizaciju ideje gradnje, prokopavanja tunela.
Projekt je urađen, kaže Branković, po zahtjevima struke, jer je sigurnost i stabilnost piste i ljudi bila najvažnija.
- Dvadesetčetverosatni tempo rada je zahtijevao inovativnost i dosjetljivost naših ljudi u korištenju građevinskog materijala koji smo imali na raspolaganju - navodi Branković.
Kako ističe, bilo je teško, ali želja i motivacija da prokopaju tunel bila je jača od svega. Radovi su trajali oko tri i pol mjeseca.
Branković naglašava da je završetak tunela došao u dramatičnim trenucima, kada su vođeni pregovori u Ženevi i kada je naša pregovaračka pozicija bila potpuno oslabljena, a linije bile dosta destabilizirane.
- U tom trenutku tunel je bio izgrađen. Naše prve sarajevske brigade izašle su da pomognu jedinicama na Igmanu. Aspekti učinaka i efekata koji je donio izgrađeni tunel za našu borbu su bili veliki - potcrtao je Branković.
Uspješne gradnje tunela prisjetio se je i Nazim Mahmutović, koji je tada bio komandir Civilne zaštite Općine Ilidža.
- Tunel je bio od neprocjenjive vrijednosti. On je bukvalno odblokirao grad Sarajevo. Čak ni ja nisam vjerovao. To je bio najteži posao koji sam u životu radio. Prezadovoljan sam i volim što sam bio dio toga – kazao je Mahmutović.
Ministar za boračka pitanja Kantona Sarajevo Muharem Fišo je naveo da će kompleks biti povećan, jer je u toku otkup zemljišta, čime će muzejska postavka biti bogatija, ali će i do dijela aerodromske piste biti pušteno još 100 metara autentičnog izgleda tunela spasa koji će biti otvoren za posjetitelje.
Za prvih šest mjeseci Tunel spasa je posjetilo više od 120.000 ljudi.
Pogledajte http://www.fena.ba/video/2025
Preuzmite https://drive.google.com/drive/folders/1GgcpxD4pjPKJnjeaTkoACBy6lZfEExYR?usp=sharing
(FENA) L. A.
